Na 315 km2 zapadno od Zagreba smjestilo se na samoborskom području 95 naselja s oko 50600 stanovnika, od kojih se posebno ističu Samobor, Sveta Nedelja i Stupnik.  Slikoviti gradić Samobor s dugom izletničkom i turističkom tradicijom još davne 1242. godine poveljom kralja Bele IV. dobiva status slobodnog kraljevskog trgovišta, a krajem 13. stoljeća na brdu Tepec počela je gradnja Starog grada-tvrđave.  Na istom brdu nalazi se najljepše samoborsko šetalište Anindol s baroknom kapelicom sv. Ane, zaštitnice grada Samobora.  Šetalište je dao urediti još davne 1883. godine tadašnji gradonačelnik Šmidhen.  Podno Starog grada je stari dio Samobora, Taborec, s drvenim kućama i gotičkom, barokiziranom crkvom sv. Mihalja, te sportsko-rekreacijski centar Vugrinščak.  Središnji gradski trg s mnoštvom bistroa i terasa, s kojih pogled pada na pročelja okolnih zgrada s kraja 19. st., omiljeno je izletište Zagrepčana. Nedaleko trga je Livadićev dvorac iz 1764. godine u kojem se danas nalazi Samoborski muzej.  Posebnu draž Samoboru i okolici daje Samoborsko gorje, kolijevka hrvatskog planinarstva, jer se izlet na Oštrc i Plešivicu 1875. godine smatra prvim organiziranim planinarskim izletom.