Make your own free website on Tripod.com
II. PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA


1. POLAZIŠTE

Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 30/94) određena su temeljna načela prostornog uređenja države odnosno županije, grada i općine.
Zakonom o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 82/94) određeno je, da se zaštita okoliša temelji na poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, općeprihvaćenih načela, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse.
 Zagrebačka županija nalazi se u zapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske i tvori svojevrsni prsten oko grada Zagreba. Na zapadu graniči sa Slovenijom, na sjeveru s Krapinsko-zagorskom županijom, Varaždinskom županijom i Koprivničko-križevačkom županijom, na istoku s Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-moslavačkom, a na jugu s Karlovačkom županijom.
 Reljefna struktura je različita. Čine je gore, pobrđa, nizine. Dvije su izrazite gore, Žumberačka sa Samoborskim gorjem i Medvednica. Za razliku od Medvednice, Žumberačka gora sa Samoborskim gorjem gromadna je planina sastavljena od niza grebena i zaravni odvojenih dubokim dolinama i najvišim vrhom Sveta Gera (1078 m) na granici sa Slovenijom. Marijagoričko pobrđe na krajnjem sjeverozapadu i Vukomeričke gorice na jugu dva su izdvojena manja pobrđa. Marijagoričko pobrđe, visine do 312 m, pruža se između nizina rijeke Sutle i Krapine. Vukomeričke gorice su mlađe pobrđe što se proteže između Turopolja i Pokuplja, visine do 255 m.
 Sav ostali prostor županije aluvijalne su ravni Save i njenih pritoka. Pritoka je znatno više s lijeve strane. Značajniji su Sutla, Krapina, Zelina, Glogovnica, Lonja i Česma. Sutla je granična rijeka sa Slovenijom. Krapina je formirala relativno prostranu ravnicu između Marijagoričkog pobrđa i Medvednice. Najveća rijeka istočnog dijela županije je Lonja (s pritocima Črncom i Česmom), koja je ovdje već nizinska rijeka i teče paralelno sa Savom formirajući močvarno Lonjsko polje - zaštićeni park prirode. Značajniji desni pritoci Save su samo Bregana i Gradna. Širi, južni dio savske aluvijalne ravni odvodi rijeka Odra, pritok Kupe. Prema Kupi, koja djelomično čini i južnu granicu županije, odvodnjava se krajnji jugozapadni dio županije. Glavni joj je pritok Kupčina kojoj pritječe većina vodotoka Žumberka. U porječju Kupe je i najniži podvodni dio županije  oko Crne Mlake, koji je zaštićen kao ornitološki rezervat. Najveća i vodom najbogatija rijeka je Sava, s tipično kišno-snježnim režimom (visoki vodostaji u jesen i proljeće i relativno velike oscilacije vodostaja).
 Nizinski dijelovi, a posebno prisavska ravnica, u hidrološkom su smislu najznačajniji, jer su tu koncentrirane vode, a međuzavisnost površinskih i podzemnih voda je najizrazitija. To su prostori bogatih podzemnih rezerva pitke vode i svaka intervencija u tlo i prirodno stanje vodotoka i podzemnih voda prijeti degradacijom i zahtijeva posebne mjere zaštite.
 Klima se bitno ne razlikuje od klime okolnog područja središnje Hrvatske. To je tipična umjerena kontinentalna klima sa zimskim srednjim temperaturama u siječnju nešto ispod 00C i ljetnim u srpnju oko 200C. Količina oborina je 1.000 mm godišnje u nizinama, a raste s visinom do 1.200 mm na Medvednici. Oborine su tijekom godine relativno ravnomjerno raspoređene. Snježni pokrivač zadržava se na tlu prosječno više od 60 dana na Samoborskom gorju, a četrdesetak dana u nizinama. Najučestaliji su vjetrovi iz pravca sjeveroistoka i jugozapada.
 Zahvaljujući raznolikosti prirodnih obilježja, od geoloških do klimatskih, razvile su se brojne šumske zajednice. Oko 30% županije je pod šumama, a dominiraju bjelogorične šume. U aluvijalnoj ravnici, njenim najnižim i najvlažnijim dijelovima rasprostranjene su šume vrbe, johe i poljskog jasena, a na umjereno vlažnim tlima šume hrasta lužnjaka i običnog graba. U nižim dijelovima gora, do 400 mnv i na pobrđima, prevladavaju hrast, grab i bukva s kestenom na prisojnim padinama. Iznad te visine, od 300 do 800 mnv, dominira bukva koja se iznad te visine miješa s jelom.
 Bogatstvo šumske flore s rijetkim i ugroženim vrstama specifično je na proplancima i livadama Samoborskog gorja i Žumberka. U nizinskim prostorima specifična je močvarna flora koja obrasta prostore Crne Mlake i Lonjskog polja. Za prostor županije u cjelini, s raznolikim prirodnim uvjetima od nizina do gora, može se reći da je na relativno visokoj razini očuvanost biološke raznolikosti flore i faune.


Turopolje


Raznovrsni tipovi tala mogu se svrstati u dva osnovna reda, automorfna i hidromorfna tla. Pogodnosti tala za ratarsku proizvodnju smanjuju se s nadmorskom visinom. Tako su brežuljkasti i gorski prostori, uglavnom od 5. do 7. boniteta, manje pogodni za obradu, a povoljniji za šume i travnjake na višim, a za voćnjake i vinograde na nižim podučjima. Prema proizvodnoj vrijednosti najpogodniji je prostor aluvijalnih tala, što se gotovo u kontinuitetu kao prostrana zona nadovezuju na uski poplavni pojas obostrano uz Savu. Uklanjanjem vegetacije, pogotovo šumske, na razvedenim se terenima iniciraju jači erozivni procesi, a zbog pogodnosti nizinskih prostora za širenje naselja i drugih namjena ugrožavaju se temeljne funkcije plodnih tala.
 U prilogu u tablici 1. prikazan je popis općina i gradova u Zagrebačkoj županiji, grupiranih po razvojnim područjima (8 gradova i 26 općina), s podacima o broju naselja u općini/gradu, broju stanovnika prema popisu stanovništva 1981. i 1991. godine, kretanju broja stanovnika od 1981. do 1991. godine (indeks 91/81), prosječnom broju stanovnika po naselju, površini općine/grada izraženoj u km2, te gustoći stanovništva (stanovnika/km2).
 U Zagrebačkoj županiji živjelo je, prema popisu stanovništva 1991. godine, 283.490 stanovnika u 699 naselja, s prosječno 405 stanovnika po naselju.
 Površina županije iznosi 3.077,7 km2, pa je prosječna gustoća nastanjenosti 92,1 stanovnika na km2.
 Razgraničenjem općina i gradova formirane su prostorne jedinice s vrlo različitim brojem naselja, pa se on kreće od 3 naselja (Stupnik i Jakovlje) do 78 naselja (Samobor) po jedinici. Mali i srednji broj naselja (do 30) imaju 24 općine i gradovi Dugo Selo, Ivanić-Grad i Zaprešić, a 5 ostalih gradova i samo dvije općine (Krašić i Žumberak) imaju više od 30 naselja.
 Broj stanovnika također je u velikom rasponu, tako da 6 općina ima manje od 2.000 stanovnika (Bedenica, Kravarsko, Rakovec, Dubravica, Marija Gorica i Luka), 15 općina ima između 2.000 i 5.000 stanovnika (Brckovljani, Rugvica, Kloštar Ivanić, Klinča Sela, Krašić, Pisarovina, Žumberak, Stupnik, Orle, Pokupsko, Farkaševac, Gradec, Preseka, Pušća i Jakovlje), između 5.000 i 10.000 ima grad Dugo Selo i samo 4 općine (Križ, Dubrava, Bistra i Brdovec), dok više od 10.000 stanovnika ima samo jedna općina (Sv. Nedelja) i svi gradovi, s tim da Samobor ima više od 30.000 stanovnika, a Velika Gorica više od 50.000 stanovnika.
 Varira i prosječna veličina naselja, s time da većina općina (njih 19) ima prosječnu veličinu naselja od 100 do 400 stanovnika, a takva je prosječna veličina naselja i u gradovima Jastrebarsko i Vrbovec. Jedino općina Žumberak ima manje od 100 stanovnika prosječno po naselju (54). Od 400 do 1.000 stanovnika prosječno po naselju ima 5 općina i gradovi Dugo Selo, Samobor i Velika Gorica. Više od 1.000 stanovnika prosječno po naselju imaju gradovi Ivanić-Grad i Zaprešić i jedna općina (Jakovlje).
 Središnja gradska naselja u gradovima - jedinicama lokalne samouprave, koje su tako kategorizirane upravo zbog središnjih gradskih naselja kakva u općinama ne postoje, imala su 1991. sljedeći broj stanovnika: Sv. I. Zelina 2.535, Vrbovec 4.149, Jastrebarsko 5.380, Dugo Selo 6.508, Ivanić-Grad 7.104, Samobor 14.170, Zaprešić 15.678 i Velika Gorica 31.614. Ova središnja naselja su ujedno lokalna središta za općine grupirane oko gradova, kako je prikazano u tablici 1. (prilog).
 Ovi podaci dobivaju određeniji značaj kada se usporede s površinom općine/grada, koja se kreće od 17 km2 do 328 km2. Iako je gustoća stanovništva prosječni pokazatelj uvjetovan načinom razgraničenja područja općine/grada, ona se može opravdano pretpostaviti kao jedan od važnijih kriterija za ocjenu težine komunalnih i ekoloških problema, koji će se u nastavku pokazati.
 Najniža gustoća je u općini Žumberak (17.3), a manje od 50,0 stanovnika po km2 ima i sljedećih 9 općina: Pisarovina, Kravarsko, Pokupsko, Orle, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec. To su općine koje obuhvaćaju veće šumske cjeline, poljoprivredna zemljišta, odnosno predstavljaju dio tzv. prirodnih cjelina (Samoborsko gorje, Vukomeričke Gorice s Pokupljem, poljoprivredni kraj oko Vrbovca i Sv. I. Zeline).
 Gustoću između 50 i 100 st/km2 ima 10 općina: Brckovljani, Rugvica, Kloštar Ivanić, Križ, Klinča Sela, Krašić, Stupnik, Bedenica, Dubravica i Luka i 4 grada: Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Vrbovec i Sv. Ivan Zelina.
 Ove 24 jedinice iz prve i druge grupe imaju gustoću manju od prosječne županijske gustoće, koja iznosi 92,7 st/km2.
 U trećoj su grupi jedinice s gustoćom od 100 do 200 st/km2, a to su samo zagorske i marijagoričke općine (Bistra, Marija Gorica, Pušća i Jakovlje), te gradovi Dugo Selo (153,4), Samobor (136,6) i Velika Gorica (173,1).
 Gustoću veću od 200 imaju samo dvije općine (Brdovec - 233,0 i Sv. Nedelja - 313,7) i grad Zaprešić (393,9).
 Informativnu dopunu tim podacima daje i pokazatelj kretanja broja stanovnika između dva zadnja popisa stanovništva - indeks 91/81. Porast broja stanovnika bilježe svi gradovi i samo 10 općina, koje su dio bivših općina Dugo Selo, Ivanić-Grad, Samobor i Zaprešić, dok sve ostale općine (16), koje su dijelovi bivših općina Jastrebarsko, Sv. Ivan Zelina, Velika Gorica i Vrbovec, stagniraju ili bilježe pad broja stanovnika.
 U šest općina smanjio se broj stanovnika za više od 10%, a za 7 općina od 1 do 10%. To su upravo one općine s nižim gustoćama stanovništva, koje obuhvaćaju šumske i poljoprivredne komplekse i udaljenije su od Zagreba, odnosno prometno su lošije povezane sa Zagrebom. One ne primaju mehanički prirast stanovništva, već se stanovništvo iz njih iseljava, vjerojatno u svoja lokalna središta višeg reda i u grad Zagreb, a veliki ih je broj i na radu u inozemstvu.
 Povećanje broja stanovnika do 10% registrirano je u gradovima Ivanić-Grad, Sv. Ivan Zelina, Vrbovec, Samobor i Jastrebarsko, kao i u 5 zagorsko-marijagoričkih općina grupiranih oko Zaprešića i u općini Kloštar Ivanić.
 Za više od 10% povećan je broj stanovnika u gradovima Velika Gorica Zaprešić i Dugo Selo, te u općinama Brckovljani, Sv. Nedelja, Stupnik i Rugvica.
 
 

 2. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE

 Prema popisu posebno zaštićenih objekata prirode iz rujna 1991. godine (prema Zakonu o zaštiti prirode, NN 54/76) na području Zagrebačke županije zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti (novi popis, temeljen na novom Zakonu o zaštiti prirode, NN 30/94, u izradi):
 
 
KATEGORIJA
SPOMENIKA
OPĆINA/GRAD
NAZIV OBJEKTA
I POVRŠINA U HA 
OPIS
PARK PRIRODE
Grad Zagreb i više općina
Medvednica
(22.826)
Planinski masiv, očuvane šume i šumske zajednice, 8 šumskih rezervata, rekreacijsko područje Zagreba.
POSEBNI REZERVAT-BOTANIČKI
Samobor
Smerovišće
(3,00)
Najznačajnija biljka: mala sapunika, tercijarni relikt, pripada južnoalpskom flornom elementu; gromotuljka - pontski florni element.
 
Dubravica
Dubravica - cret
i šuma (6,00)
Cret se sastoji od tri manje površine. Vegetaciju creta izgrađuje biljna zajednica šiljkice.
POSEBNI REZERVAT- ORNITOLOŠKI
Brdovec,
Zaprešić
Zaprešić-Sava
(243,00)
Uzobalje Save na potezu Podsused-Medsave. Područje značajno za seobu i gniježđenje ptica. Obraslo šumom, gustom niskom vegetacijom i ispresijecano močvarnim livadama.
 
Sv. Nedelja,
Samobor
Strmec-Sava
(287,00)
Područje značajno za seobu i gniježđenje ptica. Obuhvaća obje strane rijeke Save, zapadno od Zagreba. Obraslo šumom, gustom niskom vegetacijom i ispresijecano močvarnim livadama.
 
Jastrebarsko
Crna Mlaka
(650,00)
Ribnjaci u Pokupskom bazenu kod Jastrebarskog, okruženi poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Značajni za seobu i zimovanje ptica.
POSEBNI REZERVAT- ZOOLOŠKI
Vrbovec
Varoški Lug
(811,39)
Stare sastojine hrasta lužnjaka i graba, obitavalište gotovo svih predstavnika srednjoeuropske faune. Posebnu vrijednost čini i obitavalište crne rode i orla štekavca.
POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE
Bistra
Markovčak-Bistra
(90,93)
Šuma bukve i jele na Medvednici.
 
Stupnik
Stupnički lug
(18,00)
Stara šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom, stadij sekundarne prašume.
 
Jastrebarsko
Japetić (28,80)
Brdska bukova šuma na vršnom dijelu Japetića. 
 
Vrbovec
Novakuša (2,28)
Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba.
 
Vrbovec
Česma (48,53)
Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, te šuma crne johe.
PARK ŠUMA
Samobor
Tepec-Palačnik-
Stražnik (350,15)
Autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, šume brdske bukve, šume kitnjaka i pitomog kestena, te termofilne šume hrasta medunca i crnog graba.
ZAŠTIĆENI KRAJOLIK
Klineč Sela
Okić grad -
okolica (6,60)
Reljefno i pejsažno istaknuti brijeg u obliku stošca s ostacima grada Okića. Vrh brijega je stjenovit, a padine pokriva termofilna šuma.
 
Krašić
Slapnica (10,00)
Potok Slapnica i njegovi pritoci s nekoliko slapova i krških vrela. Šumovita kanjonska dolina u dolomitima Žumberačkog prigorja, uzvodno od Pribića.
RIJETKI PRIMJERAK DRVEĆA
Velika Gorica
Turski hrast
Stari "turski" hrast lužnjak kod Velike Gorice.
 
Zaprešić
Šupljak - tisa
Stara tisa u Šupljaku na Medvednici.
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
Samobor
Lug - park oko dvorca (6,80)
Pejsažni perivoj 19. st (Kiepach, Zavod za profesionalnu rehabilitaciju djece).
 
Jastrebarsko
Jastrebarsko - park oko dvorca
(10,00) 
Znatno izmijenjeni perivoj oko srednjovjekovnog dvorca (Erdödy, gradski park).
 
Brckovljani
Božjakovina -
park oko dvorca
(7,00)
Pejsažni perivoj s početka 19. st. (grof Drašković, imanje Božjakovina).
 
Samobor
Park u Bistracu
(2,00)
Pejsažni perivoj 19. st. (obitelj Kušević, OZAS, Samobor)
 
Bistra
Gornja Bistra - lječilišni park
(7,72)
Pejsažni perivoj 18. st. (grof Krsto Oršić, Bolnica za djecu i omladinu).
 
Samobor
Samobor - park
Mojmir (1,01)
Pejsažni perivoj s početka 20. st. (obitelj Muačević).
 
Samobor
Park 
Langova 39 (0,60)
Vrt, 19. stoljeće (obitelj Wagner).

3. CILJEVI I ZADAĆE
 

 3.1. Ciljevi i zadaće prostornog uređenja

· Utjecati na skladniji razvoj urbanog sustava
· Pristupiti revitalizaciji ruralnih krajeva i ublažiti depopulaciju
· Utvrditi tipologiju gradova i njihova regionalna obilježja, te mjere za očuvanje regionalnih odlika
· Utvrditi kriterije i mjere za racionalno planiranje prostornih obuhvata i građevinskih područja svih tipova i veličina naselja
· Voditi aktivnu politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda
· Ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti pograničnih i brdsko-planinskih predjela, gdje i u manjim naseljima treba razvijati odgovarajuće funkcije, vodeći računa o njihovu velikom značenju u obrani i samozaštiti
· Obnoviti i/ili uređivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta tradicijskog graditeljskog indentiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja
· Usmjeravati stambenu novogradnju u naselja opremljena komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda
 

  3.2. Ciljevi i zadaće zaštite okoliša

· Trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti
· Čuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara
· Očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika
· Unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života
 
 

 4. PROJEKTI

Ostvarenje prioritetnih ciljeva i zadaća postići će se provođenjem sljedećih projekata :

 4.1. Izgradnja infrastrukture

1. Autocesta Jankomir - Bregana
2. Autocesta Zagreb - Sisak
3. Brza cesta Sv. Helena - Bjelovar
4. Rekonstrukcija regionalne ceste br 2170 V. Gorica - Pokupsko, te izgradnja mosta preko rijeke Kupe u Pokupskom
5. Rekonstrukcija regionalne ceste br. 2117 Brezovica - Jamnička Kiselica, te izgradnja mosta preko rijeke Kupe kod Jamničke Kiselice
6. Željeznička pruga Gradec - Sv. I. Žabno
7. Pristanište Rugvica
8. Hidroelektrana "Podsused"
9. Hidroelektrana Drenje
10. Produktovod Sisak - Zagreb
 

 4.2. Rješavanja ekoloških problema

        Pregled rješavanja prioritetnih ekoloških problema prikazan je na tablici 2. (prilog) po sljedećim skupinama :
1. Otpad (organizacija prikupljanja i deponiranja otpada, divlji deponiji)
2. Vode (zagađenje vodotoka i jezera, nedostatak sustava odvodnje i pročišćivača otpadnih voda)
3. Šume (sušenje hrasta, ilegalna i pretjerana eksploatacija šuma)
4. Eksploatacija mineralnih sirovina (kamenolomi i šljunčare)
5. Upotreba kemijskih sredstava u poljoprivredi
6. Izgradnja objekata koja narušava krajolik
7. Eksploatacija nafte i zemnog plina
8. Onečišćenje zraka (industrije, kamenolomi i drugo)
 
 

 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA
 

 Treba donijeti, odnosno izmijeniti i dopuniti sljedeće dokumente prostornog uređenja:

1. Prostorni plan Zagrebačke županije
2. Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Jastrebarsko (bivše) za područje Općine Krašić
3. Prostorni plan uređenja Općine Krašić
4. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za područje Grada Zaprešića i općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća
5. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za područje Grada Velike Gorice te općina: Kravarsko, Orle i Pokupsko
6. Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Jastrebarsko (bivše) za područje Općine Pisarovina
7. Prostorni plan uređenja Općine Pisarovina
8. Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Donja Stubica (bivše) za područje Općine Jakovlje
9. Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Jastrebarsko (bivše) za područje Grada Jastrebarskog
10.  Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Ivanić-Grad (bivše) za područje Grada Ivanić-Grada te općina: Kloštar Ivanić i Križ
11.  Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Dugo Selo (bivše) za područje Grada Dugog Sela te općina: Brckovljani i Rugvica
12.  Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Vrbovec (bivše) za područje Grada Vrbovca te općina: Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec

 Početna stranica ~ Službe, odjeli i uredi ~ Program razvoja Zagrebačke županije do 2001. godine-uvod ~
Prostorno uređenje i zaštita okoliša ~ Gospodarstvo-uvod ~ Turizam ~ Komunalne djelatnosti ~ Ceste ~
Poljoprivreda i šumarstvo ~ Društvene djelatnosti ~