Make your own free website on Tripod.com
3.3. POLJOPRIVREDA
 

3.3.1. Polazište

Poljoprivreda je glavna gospodarska djelatnost, a ruralni prostor je najveće društveno i prirodno bogatstvo Zagrebačke županije što potkrepljuju sljedeći podaci :

 U izradi Programa uzeti su u obzir zakoni, uredbe, odluke, statuti, pravilnici i zaključci kojima se regulira područje djelovanja županije.
  Od stručnih radova odnosno dokumenata, za ovu prigodu ističemo "Pregled stanja i strategija razvitka  poljoprivrede Republike Hrvatske", usvojen u Saboru u ožujku 1995. godine, te  "Hrvatska poljoprivreda na raskrižju" - nacionalno izvješće Republike Hrvatske za Sastanak na vrhu o prehrani u svijetu - World Food Summit, održan u Rimu od 13. do 17. studenoga 1996. godine, kao i Rimsku deklaraciju o svjetskoj sigurnosti prehrane, usvojenu na navedenom Sastanku na vrhu, te "Strateški markentinški plan turizma Zagrebačke županije", Zagreb 1997. godine.
  Temeljno naše načelo u izradi programa razvoja poljoprivrede Zagrebačke županije je "znanjem, radom i organiziranošću do učinkovitije poljoprivrede i bogatijeg poljoprivrednika".
 
  3.3.2. Sadašnje stanje
 
  U Zagrebačkoj županiji povoljni razmještaj i odnos dolinskog i brežuljkastog reljefa, umjerena kontinentalna klima, dostupnost i obilatost vode i vodotoka, dovoljno raspoloživih poljoprivrednih površina i šuma, tradicija i naglašena vezanost uz poljoprivredu i dom, a napose blizina najvećeg potrošačkog i proizvođačkog hrvatskog središta Zagreba, izvrsni su preduvjeti za razvitak raznovrsne i učinkovite poljoprivredne proizvodnje i agroturizma.
  No, zbog propusta i neodgovarajuće agrarne politike prošlog političko - gospodarskog sustava, poglavito nedovoljne skrbi Grada Zagreba za razvitak svoje okolice, nisu u Zagrebačkoj županiji iskorištene nabrojene povoljnosti i prednosti za razvitak poljoprivrede i ruralnog prostora.
  Domovinski rat i ukupne političko-gospodarske promjene započete stvaranjem neovisne suverene hrvatske države nakratko su odgodile značajnije promjene i u razvitku poljoprivrede.
  Oslobađanjem domovine i posljednjim demokratskim izborima stvoreni su nužni preduvjeti za pokretanje ukupnog gospodarskog razvitka, pa tako i poljoprivrede kao temeljne gospodarske djelatnosti.
  Zbog učestalih teritorijalnih promjena vrlo je teško pronaći odgovarajuće podatke za današnji prostor Zagrebačke županije.
  Nepostojanje županijskog Ureda za statistiku, kao niti po gradovima i općinama ustrojen sustav praćenja određenih podataka za područje poljoprivrede, ima za posljedicu da je veliki broj podataka procjenjivan.
  Zagrebačka županija je po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih hrvatskih županija. U sastavu 173.236 ha poljoprivrednih površina  pretežu oranice  s 59%, potom slijede livade s 28%, pašnjaci sa 7%, vinogradi s 3%, voćnjaci s 2% i ribnjaci sa samo 1%.
  Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 88% ukupnih poljoprivrednih površina, a preostalih 12%  je državno poljoprivredno zemljište, do nedavno u korištenju poljoprivrednih poduzeća.
 Na području županije po kriteriju Državnog zavoda za statistiku djeluje 43.000 obiteljskih gospodarstava, odnosno kućanstava s poljoprivrednim gospodarstvom.
  Svako drugo kućanstvo u županiji ima poljoprivredno gospodarstvo, odnosno bavi se u određenoj mjeri s poljoprivredom. Obiteljska gospodarstva su po proizvodnim kapacitetima u poljoprivrednoj proizvodnji i ostvarenim ekonomskim rezultatima vrlo mala.
  Gotovo 1/3 obiteljskih gospodarstava koristi do 1 ha poljoprivrednih površina, proizvodi pretežno za potrebe svog kućanstva, a ima i prihode izvan poljoprivrede. Oko 10% gospodarstava koristi više od 8 ha poljoprivrednih površina i zapošljava jednog člana na poljoprivredi.
  Poljoprivreda je u najvećem broju gospodarstava još uvijek  samo način života, a na malom broju gospodarstava poljoprivreda je zanimanje koje obavljaju radno sposobni članovi ostvarujući dohodak i ukupnu reprodukciju.
  Vrlo mali broj gospodarstava ima nasljednika koji je mlađi od 30 godina i koji želi ostati na gospodarstvu i baviti se  poljoprivredom.
  Blizu 20% obiteljskih  poljoprivrednih gospodarstava nema člana mlađeg od 65 godina, a niti ima nepoljoprivrednog izvora prihoda.
  Razina obrazovanosti naših poljoprivrednika mjerena brojem završenih razreda škole vrlo je niska, jer više od 4/5 poljoprivrednika ima djelomično završeno ili završeno samo osnovno osmogodišnje školovanje.
  Zanimljivo je da županija nema srednje škole poljoprivrednog usmjerenja, a sadržaji iz poljoprivrede i ruralnog prostora se gotovo ne uče u osmogodišnjim školama.
 Donedavno državna, a sada poduzeća u pretvorbi i/ili privatizaciji uglavnom obrađuju vrlo male površine u odnosu na one koje su obrađivali do 1990. godine.
  Najveći broj tih poduzeća je u stečaju i pred likvidacijom.
  Od deset poljoprivrednih zadruga koje djeluju u županiji, sve su u financijskim poteškoćama, a po obavljanju djelatnosti i većini poslovanja bliže su trgovačkim društvima nego suvremenim zadrugama zapadnoeuropskog tipa.
  Novoosnovane poljoprivredne udruge (10) ne mogu uspješno djelovati bez veće stručne i financijske pripomoći županije, odnosno grada ili općine.
  Nova/mlada trgovačka društva koja se danas bave i poljoprivrednom proizvodnjom  ne mogu uspješno zamijeniti donedavni kooperativni rad s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima velikih bivših poduzeća i prerađivačke  industrije proizvodnje hrane  i pića.
  Prerađivačka industrija u preradi mlijeka i danas vrlo uspješno posluje dok je prerađivačka industrija u proizvodnji i preradi mesa u velikim financijskim poteškoćama.
  U posebno teškom položaju su obiteljska gospodarstva koja su, napose mala, uglavnom prepuštena sama sebi  kao i stihiji tržišta inputa i outputa.
  Posebni problemi se javljaju u organiziranju kreditiranja sjetve, jer nosioci sjetve (poljoprivredna poduzeća) teško podmiruju dospjele obveze iz predhodnog razdoblja, te gotovo ne mogu preuzeti  obvezu po novoj sjetvi, što uvećava neizvjesnost obavljanja planirane sjetve na cijelom području županije. Skorim djelovanjem Zakona o porezu na dodanu vrijednost bit će poglavito pogođena obiteljska gospodarstva (fizičke osobe).
 Sukladno postojećim gospodarskim i zakonskim uvjetima, uvažavajući i proizvodnu sposobnost oraničnih površina, procijenjeno je da se u županiji u 1997. godini ne obrađuje  oko 10.000 ha ili 10% ukupnih oraničnih površina. Od ukupno neobrađenih  oranica držimo da su 2/3 državne oranice.
 U županiji, isto kao i u državi, ne postoji sustavna i pouzdana evidencija o državnom poljoprivrednom zemljištu te oblicima korištenja i raspolaganja (podaci o površini, pregledne i ostale karte). Nema usklađenosti stanja poljoprivrednog zemljišta u stvarnosti sa stanjem u katastru, a isto tako nema usklađenosti stanja katastra s gruntovnicom. Ispostave županijskih ureda tehnički su vrlo loše opskrbljene, a i kadrovski  nepotpunjene.
 Prema Državnom zavodu za statistiku,  na području Zagrebačke županije je 31. svibnja 1997. godine bilo 21.950 ha državnog poljoprivrednog zemljišta.
 Na području Zagrebačke županije u 1997. godini nije obrađeno oko 6.300 ha (29,4 %) državnih poljoprivrednih površina. Najveći dio neobrađenih površina bio je u dosadašnjem posjedu Bc-Instituta (1.500 ha), PK Zdenčine (1.340 ha), Agroposavine (1062 ha) i Agroposavlja (1.025 ha). Više od 2/3 ukupno obrađenih površina u 1997.  koristi se bez odgovarajućih ugovora, a i ugovorene obveze zakupoprimci najvećma ne poštuju.
 Potrebno je istaknuti da se u pravilu ne obrađuju (a) iz gospodarskih razloga (neisplativo) površine niže proizvodne sposobnosti i (b) površine koje su zanimljive kao buduće građevinsko zemljište.
  Klimatsko - pedološke i zemljopisne značajke prvenstveno su odredile sastav poljoprivrede. Stočarstvo, poglavito u istočnom dijelu županije, povrćarstvo u središnjem dijelu uz rijeke Savu, Odru i manje Kupu, vinogradarstvo u sjevernom dijelu, a voćarstvo u središnjem i na obroncima gorja.
  Ratarstvo i proizvodnja krme razvijeniji su u istočnom i jugoistočnom dijelu županije, usko povezani s razvojem stočarstva.
  Postojeća struktura poljoprivredne proizvodnje i korištenje raspoloživih resursa nisu prilagođeni velikoj komparativnoj prednosti - blizini najvećeg hrvatskog  potrošačkog središta - Gradu Zagrebu.
  Tehničko-tehnološka razina proizvodnje i ostvareni proizvodni rezultati  još uvijek su ispodprosječni u odnosu na mogućnosti.
  Institucije i uslužne službe za poljoprivredu još uvijek su na nezadovoljavajućoj tehničkoj, stručnoj i organizacijskoj razini.
  Prognozno-izvještajna služba iz područja zaštite od biljnih bolesti i štetnika još nije organizirana. Poljoprivredno-savjetodavna služba još nije ustrojena i stručno popunjena za potrebe županije.
  Selekcijska služba u stočarstvu se od ove godine pokušava organizirati za županiju sa svrhom da pokrije čitavo područje.
  Na razini županije nisu međusobno povezane različite poljoprivredne udruge i zadruge.
  Do sada u županiji nije organizirana niti jedna veletržnica, a u gradu Zagrebu proizvođači iz županije nemaju svoja posebna mjesta i vrijeme za trgovanje.
  Do sada ništa značajnije  u županiji nije učinjeno na organiziranju i poticanju ekološke proizvodnje za što županija ima značajne mogućnosti.
  U djelatnosti agroturizma registrirano je osam (8) obiteljskih gospodarstava, ali značajnijih pomaka u tom području nije bilo, a upravo u toj djelatnosti su velike mogućnosti i očekivanja dopunskog dohotka za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
  Kreditiranje kapitalnih ulaganja u poljoprivredu Zagrebačke županije obavljano je uglavnom putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
  Najveći broj i iznosi kredita dobivenih u županiji namjenjeni su za razvitak govedarstva, potom svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva, te ribarstva. Također je kreditirana i izgradnja desetak  plastenika za povrćarsku proizvodnju.
  Prema podacima MPŠ Zagrebačka županija je dobila najveću svotu kredita od svih županija, a ona iznosi oko 7 milijuna kuna u 1997. godini.
 U tijeku je izrada projekta "Projekcija razvitka poljoprivrede i šumarstva na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije". Projekt izrađuju stručnjaci Agronomskog i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Završetak rada na projektu predviđen je za konac 1997. godine. Najpoznatiji hrvatski stručnjaci iz agronomije i šumarstva u projektu će ponuditi odgovore na pitanja: što je danas županijska poljoprivreda, kakva bi trebala biti i kako to postići. Ovaj projekt financira Grad Zagreb.
 
  3.3.3. Ciljevi i zadaće
 
· Povećanje dohotka  poljoprivrednih proizvođača
· Poboljšanje  životnih, radnih i proizvodnih uvjeta na selu, odnosno provođenje strategije integralnog razvitka sela
· Stvoriti prepoznatljive i vrijedne županijske proizvode s tržišnom prednošću
· Održivim korištenjem prirodnih resursa (vode, tla, zraka...) stvoriti održive i ekološki prihvatljive proizvode i sustave proizvodnje hrane u svrhu očuvanja i zaštite prirodnog okoliša
· Sačiniti program gospodarski učinkovitog, agronomski i socijalno  prihvatljivog raspolaganja i korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta
· Poticati održivi i ravnomjerniji, ekološki prihvatljiv razvitak poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i sela na području cijele županije, uvažavajući općine i gradove velikih i malih proizvodnih i financijskih mogućnosti
· Poticati stvaranje i razvitak održivih, tržišno usmjerenih i gospodarski učinkovitijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
· Stvoriti i ustrojiti računalnu bazu podataka
· Dugoročno stvarati uvjete za prilagodbu županijske poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođača uvjetima mogućeg članstva Republike Hrvatske u WTO, CEFTA, odnosno u Europskoj uniji

3.3.4. Projekti

 Pred županijskom, kao i pred čitavom hrvatskom poljoprivredom nužne su značajne promjene koje će se istodobno odvijati u dva pravca: (a) povećanje proizvodnosti i kakvoće, te (b) snižavanje troškova proizvodnje, a sve u nastojanju neugrožavanja, zaštite i očuvanja okoliša. U ostvarenju postavljenih ciljeva županija će nastojati na okrupnjivanju posjeda obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, na njegovom povezivanju/udruživanju u prihvatljive oblike zadruga i udruga, povećanju razine obrazovanosti i stručnosti voditelja gospodarstva i kućanice, dostupnosti svih službi za pripomoć poljoprivrednicima, na pripomoći u stvaranju prepoznatljivih županijskih proizvoda i njihovom organiziranom nastupu i promociji na zagrebačkom tržištu.
 Ostvarenje postavljenih ciljeva i zadaća županija će postići provedbom sljedećih projekata :

A. Projekti stvaranja općih uvjeta za razvitak održivih i gospodarski učinkovitijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrede

Stvaranje i ustrojavanje računalne baze podataka trebalo bi omogućiti korisniku županiji, općinama i gradovima pretraživanje, upis i obradu podataka, kako za županiju tako i za pojedine gradove i općine. Uz to bi se priključilo i na baze podataka Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Državnog zavoda za statistiku, ZAP-a, Grada Zagreba, gradova i općina u županiji i ostalih po potrebi.
Trebalo bi provesti anketno istraživanje svih poljoprivrednih gospodarstava u svrhu utvrđivanja točnijih podataka o proizvodnim resursima, proizvodnji i stavovima o određenim pitanjima razvoja i oblicima suradnje sa županijom.
Izradile bi se evidencije i baze podataka o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta.
U 20 odabranih, tržišno usmjerenih, značajno specijaliziranih i perspektivnih obiteljskih gospodarstava s područja županije započelo bi se uvođenje jednostavnog knjigovodstva s ciljem izračunavanja, za različite tipove gospodarstava i proizvodnji, proizvodnih financijskih i ekonomskih pokazatelja.
Izborom područja, ustanovljavanjem razine onečišćenja tala te stalnim praćenjem onečišćenja, omogućit će se županiji pravodobno poduzimanje mjera u svrhu zaštite tala i veće skrbi za prirodni okoliš.
 Uspostavom sustava GIZIS moći će se za svaku kartografsku jedinicu dobiti ili/i pretraživati podaci: broj pedološke konture i poligona, broj i površina kartografske jedinice, sadašnji način korištenja, glavna obilježja kemijskih svojstava oraničnih horizonata, poljoprivredno-gospodarski programi...
U svrhu provedbe projekta "Projekcija razvitka poljoprivrede i šumarstva na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije" potrebno je izraditi  izvedbene programe za pojedina rješenja iz projekta. Treba omogućiti  općinama i gradovima izradu vlastitih programa razvoja. Projekt treba predstaviti svim relevantnim institucijama, od ministarstava do pojedinih mogućih investitora. Nužno je pronaći najbolje oblike nastavka suradnje s Agronomskim i Šumarskim fakultetom i upostaviti suradnju s Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, kako  na provedbi projekta, tako i na provedbi drugih projekata. radi toga bi trebalo osnovati odbor za provedbu i promociju projekta.
Za gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem pripremit će se kriteriji te modeli proizvodnje i gospodarstava, kako bi se zemljište što učinkovitije i pravičnije upotrebljavalo. Neophodno je primijeniti zakon na  sve poslovne subjekte (pravne i fizičke osobe) koji sada protuzakonito koriste državno zemljište. Putem odgovarajuće inspekcije treba ubrzati rješavanje postojećeg  nezakonitog  stanja i spriječiti nastanak novog.
 Kod  prodaje zemljišta u možebitnoj građevinskoj zoni treba prednost dati gradu ili općini. Mora se predvidjeti, tamo gdje postoji zanimanje, stvaranje pašnjačkih površina. U četverogodišnjem razdoblju riješit će se trajno raspolaganje i korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta na području županije.
 U svrhu stvaranja organizacijske, tržne i financijske infrastrukure pripomoći će se osnivanje i rad  u županiji: štedno kreditnih zadruga, specijaliziranih proizvođačkih i prerađivačkih zadruga i udruga, te potaknuti organiziranje stočnih sajmova i mjesta za trgovanje u svakom gradu i općini. Zadruge će se uključiti i u obavljanje poslova u oko poreza na dodanu vrijednost (PDV). Ovim projektima će se osnovati financijska i stručna pripomoć radu novih zadruga i udruga koje će okupiti do više tisuća obiteljskih gospodarstava. Putem novih zadruga ostvarivat će se županijske mjere sufinanciranja i kreditiranja.
 Nabavkom aparata za automatsko praćenje vremenskih uvjeta omogućit će se rad prognozno-izvještajnoj službi.
 Poljoprivredni proizvođači će pravovremeno putem medija biti obaviješteni o pojavi i kretanju biljnih bolesti i štetnika.
 Ostvarenjem programa zaštite ugroženih izvornih biljnih i životinjskih vrsta na prostoru županije će se  odabrati, sakupiti i sačuvati vrlo stare županijske sorte vinove loze i voćaka, te  poznate izvorne pasmine životinja.
 Uključivanjem u međunarodni projekt " Obnova i razvitak sela Krašić" stvorit će se pretpostavke za širenje takvih projekata i na druga odabrana sela.
 Podržat će se tradicionalne poljoprivredne manifestacije uz organiziranje gospodarske promocije pojedinih gradova i općina  u Gradu Zagrebu.
Pripremu kao i provođenje ovih projekata obavljao bi Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo.

B. Projekti stvaranja prepoznatljivih tržišno visokovrijednih županijskih proizvoda

 Koristeći županijske komparativne prednosti u pojedinim proizvodnjama, držimo da je nužno nastojati razvijati sljedeće proizvode u svrhu stvaranja županijskih tržišno visokovrijednih proizvoda:
· vino
· voće (jabuka, kruška, trešnja)
· lozni cijepovi i voćne sadnice
· mliječni proizvodi
· šumski med
· pastrva
· organsko-biološki proizvodi
· agroturizam
 Predloženim projektima osposobit ćemo određeni broj obiteljskih gospodarstava za suvremenu i gospodarski učinkovitu proizvodnju. Osposobljavanjem konkretnih gospodarstava omogućit ćemo ostalima da na primjeru kao najboljem savjetu pokrenu sebe i svoje resurse na pozitivne promjene. Osnivanjem specijaliziranih zadruga i udruga i konkretnom pripomoći nastojat ćemo brže proširiti pozitivno znanje i iskustvo. Izravnim sufinanciranjem cijepova/sadnica, uređenja gospodarskih dvorišta (izgradnja gnojišta, uređenje cvjetnjaka) i školovanjem voditelja gospodarstava ubrzat će se ostvarenje projekata. Podržat će se tradicionalne poljoprivredne manifestacije uz organiziranje gospodarske promocije pojedinih gradova i općina  u gradu Zagrebu.
 Osigurat će se prodajni prostor na određenim tržnicama i drugim mjestima u gradu Zagrebu za poljoprivredne proizvođače iz Zagrebačke županije.
 Posebno će se raditi na stvaranju prepoznatljivih županijskih proizvoda i njihovom marketingu. U početku   će  se aktivnosti  usredotočiti na vino i organsko-biološke proizvode, a potom na ostale proizvode.
 Ovim projektima ćemo istražiti tržište, oblikovati proizvod te pripomoći izboru, obrazovanju i organiziranju proizvođača.
 U izvedbi najvećeg broja programa surađivat ćemo s predstavnicima državnih zavoda i službi Grada Zagreba, kao i s drugim županijama, a koristit ćemo i europska iskustva (Austrija, Bavarska, Italija, Slovenija). Kao primjer ističemo pripomoć u proizvodnji vina i voća.
 Godišnjim sufinanciranjem nabavke 100.000 loznih cijepova i 50.000 voćnih sadnica (jabuka, krušaka, trešanja) županija će omogućiti sadnju najmanje 25 ha novih vinograda i 15 ha voćnjaka.
 Sufinancirat će se putem organiziranih novih zadruga i udruga 3,50 kune po preporučenom kultivaru visokokvalitetnog loznog cijepa, odnosno voćne sadnice.
 Pravo na sufinanciranje ostvarila bi samo obiteljska gospodarstva koja su: (a) učlanjena u zadrugu/udrugu, (b) sade ne manje od 1.000 odnosno najviše do 5.000 loznih cijepova ili voćnih sadnica, (c) sade isključivo na pravim vinogradarskim i voćarskim područjima i položajima.
Prednost sufinanciranja imale bi nabavke cijepova i sadnica proizvedenih u Zagrebačkoj županiji. Županija bi organizirala i platila potrebnu analizu tla s preporukom  gnojidbe, podloge i kultivara, za površine na kojima će se saditi.
 Preporuča se gradovima i općinama, koje imaju mogućnosti i potrebe za ovim projektima, da se u njih  uključe pod istim uvjetima.

C. Poticajna sredstva za razvitak  obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

 Od početnih 1.000.000 kuna izdvojenih iz proračuna županije na račun  "Poticajna sredstva za razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava" utemeljila bi se posebna novčana poljoprivredna zaklada. Izdvojena sredstva bi se koristila isključivo putem kredita za poticanje razvitka održivih obiteljskih gospodarstava  u županiji. Ispočetka kao "poljoprivredna zaklada", iz ostvarenih sredstava bi se u naredne četiri godine osnovala "Poljo-štedionica" Zagrebačke županije s mogućnošću prerastanja u "Poljo-banku" Zagrebačke županije.
Početna sredstva "poljoprivredne zaklade" u 1998. godini bila bi sredstva  proračuna u svoti od 1.000.000 kuna, te sredstva prikupljena prodajom i zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta (33% po članku 38. ZPZ). U 1998. godini planirano je oko 500.000 kuna iz navedenog izvora. U narednim godinama u "poljoprivrednu zakladu" se mogu uključiti  sredstva gradova i općina, sredstva od povrata odobrenih kredita  i druga sredstva. Godišnje bi se u "poljoprivrednoj zakladi" moglo očekivati oko 4 milijuna kuna, što je svega oko 1% proračuna svih gradova i općina u županiji, a značajno bi potpomoglo razvitku obiteljskih gospodarstava.

 Provedbu kreditiranja obavila bi županija putem Upravnog odjela za poljoprivredu i šumarstvo.

 Sredstva iz "poljoprivredne zaklade"  bi se trošila:
 a) 40 % za kreditiranje hortikulturne proizvodnje (sadnja novih vinograda, voćnjaka, proizvodnja povrća i cvijeća). Uz program sufinanciranja nabavke cijepova i sadnica, obiteljsko gospodarstvo kojemu je odobreno sufinanciranje ostvarilo bi i pravo na kredit u svoti od 3,50 kuna po sufinanciranom loznom cijepu ili sadnici. Uvjeti kreditiranja ne bi bili nepovoljniji od postojećih državnih kreditnih linija za višegodišnje nasade.
   b) 30 % za kreditiranje stočarskih programa, prije svega onih koji osiguravaju učinkovitu proizvodnju i skladištenje krme. Kreditiranje stočarskih programa bi se obavljalo i u suradnji s prerađivačkom industrijom s područja županije i Grada Zagreba.
 c)20 %  za kreditiranje razvitka agroturizma.
 d)10% za kreditiranje razvojnih programa iz gospodarski najnerazvijenijih dijelova županije, gdje je najizraženija deagrarizacija i depopulacija.
Preporuča se gradovima i općinama, koje imaju mogućnosti i potrebe za ovim programima, financijsko i organizacijsko uključivanje u njihovu provedbu.
 

3.3.5. Sredstva i izvori sredstava

A.  Projekti stvaranja općih uvjeta za razvitak održivih i gospodarski učinkovitijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrede

B.  Projekti stvaranja prepznatljivih, tržišno visokovrijednih županijskih proizvoda C.  Poticajna sredstva za razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Uključivanjem gradova i općina sredstva bi se udvostručila.

Izvori sredstava  bila bi sredstva proračuna u svoti od 3.500.000 kuna, te sredstva prikupljena prodajom i zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta (33% po članku 38. ZPZ), sredstva povrata kredita i ostali izvori  1.000.000 kuna.

Državna sredstva za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede u očekivanoj godišnjoj svoti od oko 10 milijuna kn županija će nastojati usmjeriti u županijske prioritete. Kreditna sredstva, koja su osigurana uz pomoć države za razvoj stočarstva, a  dodjeljuju se uzgajateljima rasplodno valjanih grla i za tov stoke, u svoti od oko 20 milijuna kn,  izravno pripomažu držanju visokovrijednih grla stoke (umatičena stoka) i razvoju stočarstva u područjima županije u kojima ima najviše takve stoke. Županija će pripomoći  prerađivačkoj  industriji proizvodnje hrane (Dukat, PIK Vrbovec, Agrokor i dr.) da uspješno ostvari svoje programe ulaganja u stvaranje većih obiteljskih gospodarstava.
Županija će pokrenuti incijativu da utječe na raspodjelu državnih kreditnih i poticanjih sredstava u svrhu ostvarivanja županijskih projekata, kako bi se umanjila mogućnost voluntarizma na državnoj razini kod raspodjele takovih sredstava.

Šumarstvo

 U dijelu šumarstva nužno je  utjecati na sanaciju i privođenje isplativom gospodarenju šuma  koje su u   privatnom vlasništvu, a takvih je na području cijele županije oko 40.000 ha ili 40%. Naime, za razliku od državnih šuma gdje se prosječna zaliha drvne mase po ha kreće oko 300 m,3 u privatnim šumama se ista kreće oko 70 m3/ha, s time da su šume k tome degradirane i osiromašene eksploatacijom.
Aktivnosti u šumarstvu će se temeljiti na preporukama "Projekcije razvitka šumarstva... " koje će izraditi Šumarski fakultet, a bit će dostopne početkom 1998. godine. U lovstvu će se raditi na provedbi Zakona o lovu.
 

 Početna stranica ~ Službe, odjeli i uredi ~ Program razvoja Zagrebačke županije do 2001. godine-uvod ~
Prostorno uređenje i zaštita okoliša ~ Gospodarstvo-uvod ~ Turizam ~ Komunalne djelatnosti ~ Ceste ~
Poljoprivreda i šumarstvo ~ Društvene djelatnosti ~