Make your own free website on Tripod.com
3.1.4.3. Komunalno gospodarstvo
 

 Komunalna infrastruktura osnovni je preduvjet svakodnevnom življenju i radu u svakoj općini i gradu naše županije, te nezaobilazan segment u kreiranju razvoja u budućnosti. Donošenjem Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 70/97) utvrđena su načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, kao i ostala pitanja važna za svrhovito obavljanje komunalnih djelatnosti. Ovim Zakonom kao komunalne djelatnosti utvrđuju se:

 Za obavljanje ovih djelatnosti jedinice lokalne  samouprave mogu:  Građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za opskrbu vodom, odvodnju, plin, toplinsku energiju, prijevoz putnika u javnom prijevozu, skupljanje i odvoz komunalnog otpada, tržnice na malo i odlaganje komunalnog otpada financira se iz cijene komunalnih usluga i proračuna jedinica lokalne samouprave. Građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne  površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa i komunalne naknade, te proračuna jedinice lokalne samouprave.
 Na temelju ekonomskih pokazatelja i usvojenih programa razvoja županija će subvencionirati samo one komunalne djelatnosti koje su od životnog značenja za pojedinu općinu ili grad.
 Razvoj tržišnih odnosa zahtijeva uključivanje privatnog sektora u neke grane komunalnog gospodarstva, čime će se smanjiti izdaci trgovačkih društava za građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te osloboditi sredstva proračuna jedinica lokalne samouprave za druge namjene.
 Županija će zajedno s državnim poduzećima ("Hrvatske vode", "Hrvatska elektroprivreda", INA, HPT) razvijati programe u komunalnom gospodarstvu koji će u planiranom razdoblju poticati:  Na toj osnovi, programi koje će razvijati županija su:

A) Vodno gospodarstvo
 
 Zbog značenja koje voda ima za svakodnevni život i rad, na temelju Zakona o vodama (NN br. 107/95) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN br. 107/95 i 19/96), vodama upravljaju "Hrvatske vode" prema načelu jedinstva vodnog sustava.
 Temeljne zadaće u tom smislu jesu:

 Izvor sredstava za provedbu tih zadaća utvrđen je Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva i prvenstveno se odnosi na slivnu vodnu naknadu, naknadu za korištenje voda, te naknadu za zaštitu voda i mora od zagađivanja. Stoga i visinu vodne naknade određuje Županijska skupština za pojedina slivna područja na svome području, a na osnovi minimalnih stopa koje na prijedlog "Hrvatskih voda" utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
 Naknadu za korištenje voda, kao i naknadu za zaštitu voda i mora od zagađivanja, plaćaju na račun "Hrvatskih voda" sva poduzeća koja vrše distribuciju vode prema m3 potrošene vode. Ovim sredstvima financira se izgradnja novih vodoopskrbnih sustava kao i objekata zaštite voda od zagađenja.

 Na temelju Plana upravljanja vodama "Hrvatskih voda" i zahtjeva općina i gradova, na području naše županije program predviđa:

a) razvoj vodoopskrbe:

b) izgradnja objekata zaštite voda od zagađivanja: c) izgradnja objekata i uređaja za zaštitu od štetnog djelovanja voda:
 
 
1. redovno tehničko održavanje vodnog dobra, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i uređaja u iznosu od 
21.500.000,00 kn
2. obrana od poplava u iznosu od 
5.700.000,00 kn
3. pojačano tehničko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih vodnih uređaja i građevina u iznosu od 
1.500.000,00 kn
UKUPNO
48.700.000,00 kn
 

B) Električna energija

 Osnovna je zadaća elektrodistribucijske mreže dovođenje električne energije do potrošača, a isporuka te energije mora biti kvalitetna i uz maksimalni stupanj sigurnosti. Na području Zagrebačke županije opskrbu električnom energijom obavljaju DP "Elektra - Zagreb", DP "Elektra - Karlovac" i DP "Elektra - Križ".
 Nedostatna ulaganja u razvoj mreže, pa i u najnužnije održavanje postojećih postrojenja u proteklim godinama, dovelo je do vrlo lošeg stanja dijela elektrodistribucijske mreže na području naše županije. Zbog toga neki potrošači električne energije imaju nedopustivo loše naponske uvjete, ili su pak njihovi niskonaponski strujni krugovi preopterećeni, te imamo područja koja nazivamo "sivim zonama". Posljedica toga su učestali prekidi u isporuci električne energije.
 Takvo stanje, osim nekvalitetne i nesigurne opskrbe električnom energijom postojećih potrošača, onemogućilo je u proteklim godinama priključivanje novih potrošača. Jedino rješenje je uvođenje novih transformatorskih stanica u srednjenaponsku mrežu, uz istovremenu obnovu pripadajuće niskonaponske mreže, te sanacija niskonaponske mreže tamo gdje nije potrebno uvođenje novih transformatorskih stanica.
 Za najnužniju sanaciju niskonaponskih mreža treba izgraditi oko 250 novih trafostanica 10 (20) 0,4 kV instalirane snage energetskih transformatora do 250 kVA. Pri tome treba naglasiti da su u ovom broju obuhvaćene i kabelske i strujne transformatorske stanice.
 U cilju dugoročne opskrbe svih potrošača dovoljnim količinama električne energije, sa svrhom stvaranja primjerenog energetskog utemeljenja za planirani gospodarski, komunalni te cjelokupni razvoj županije, županija će s "Hrvatskom elektroprivredom" utvrditi rok za otklanjanje "sivih zona", uvažavajući financijske mogućnosti.
 

C) Plinofikacija

 Razvoj gospodarstva mora biti praćen i odgovarajućim razvojem energetskog sektora. Osnovni cilj razvoja energetskog sektora proizlazi iz pretpostavke osiguranja dovoljne količine svih oblika energije, sigurne opskrbe potrošača, trajne skrbi o povećanju energetske efikasnosti, korištenja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša.
 Razvoj sustava opskrbe prirodnim plinom, kao dijela energetskog sustava, sve je značajniji na području naše županije. Zbog ekoloških, dobavnih i ekonomskih svojstava prirodnog plina, sve veći broj općina i gradova u našoj županiji gradi plinske mreže na svom području.
 S obzirom na zakon o komunalnom gospodarstvu, koji utvrđuje da je financiranje komunalnih djelatnosti u nadležnosti općina i gradova, županija će (zbog interesa ravnomjernog razvoja komunalne infrastrukture na cijelom prostoru županije) s INA-Naftaplinom utvrditi magistralne pravce izgradnje. To je nužno da se ne izgrade sustavi koji međusobno nisu povezani, ne osiguravaju alternativne pravce napajanja i, priključenjem većeg broja potrošača u budućnosti na izgrađenu mrežu, ne omogućuju kontinuiranu i sigurnu opskrbu plinom.
 Zbog toga će županija, u suradnji s INA-Naftaplinom, u cilju tehno-ekonomske optimalizacije opskrbe plinom cjelokupnog područja, izraditi studiju plinofikacije Zagrebačke županije.
 Županija će poticati sve programe izgradnje plinskih sustava općina i gradova koji:
- planiraju izgradnju magistralnih pravaca plinske mreže
- temelje se na stručnim podlogama i utemeljeni su na realnim financijskim, tehničkim, dokumentacijskim i organizacijskim pretpostavkama
- uvode elemente tržišnog načela poslovanja, bez obzira na to što se ova djelatnost ne može u potpunosti prepustiti tržišnim uvjetima (investicijski zajmovi, primjene prava koncesija, dioničarski ulog iz domaćih i stranih izvora i sl.)
 

D) Telefonska mreža i uređaji

 Organizacija javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži izvedena je u tri razine:
- pristupna
- tranzitna
- međunarodna
 Na županijskom području postoje dvije razine i to:
- donja razina koju čine mjesna centrala ili više područnih centrala na koje se pretplatnici spajaju
- gornja razina koju čine tranzitne centrale, koje funkcioniraju uvijek u paru
 Ovakvim načinom usmjeravanja prometa postignuta je otpornost telekomunikacijske mreže visokog stupnja i to kako na vršna prometna opterećenja, tako i na oštećenja i kvarove.
 Telefonska mreža Zagrebačke županije gotovo je u potpunosti digitalizirana. Sve mjesne centrale Zagrebačke županije vezane su na tranzitnu telefonsku centralu Zagreb prenosivim sustavima preko svjetlovodnih kablova.
 Na području naše županije ima oko 3.100 nerealiziranih, a ugovorenih obveza, od čega je veći dio u realizaciji. Jedan od pokazatelja razvijenosti telekomunikacijske mreže je broj glavnih telefonskih priključaka na 100 stanovnika. Za područje Zagrebačke županije 1990. godine broj GTP-a iznosio je 12 priključaka na 100 stanovnika, dok je u studenome 1996. godine taj broj porastao na 29. Stanje izgrađenosti telefonskih komutacija (broj GTP-a) po pojedinim područjima prikazano je u sljedećoj tablici:

Tablica 3. Stanje izgrađenosti telefonskih komutacija u Zagrebačkoj županiji
 
R.br.  PR. PODRUČJE KAPACITET 30.11.1996.
BROJ STANOVNIKA
PROSJEK PTP/100 STANOVNIKA
    INSTAL. UKOPČ.   INSTAL. UKOPČ.
1. ZAPREŠIĆ
19.264
15.688
42.015
46
37
2. SAMOBOR
17.658
12.727
47.657
37
27
3. JASTREBARSKO
14.307
8.656
32.211
44
27
4. VELIKA GORICA
26.608
21.591
63.388
42
34
5. DUGO SELO
10.648
3.601
19.682
54
28
6.  VRBOVEC
9.388
6.455
27.903
34
23
7. ZELINA
6.656
4.373
16.483
40
27
8. IVANIĆ-GRAD
12.902
8.139
25.426
51
32
  UKUPNO:
117.431
81.230
274.765
43
29
Izvor : HPT - Zagreb, 1996.

 Županija će sa HPT-om utvrditi rokove završetka ugovorenih obveza, te utvrditi izgradnju eventualnih novih pravaca, uvažavajući potrebe gospodarstva na pojedinim područjima.
 

E) Prometni sustavi

 Općenito se može reći da se utjecaj prometa na razvoj županije očituje na nekoliko načina i to: na prostornu i ekonomsku strukturu pojedinih područja unutar županije, na gustoću naseljenosti pojedinih područja, na duljinu i troškove putovanja, na namjenu površina, na koncentraciju odnosno dekoncentraciju gospodarskih aktivnosti.
 Sadašnji prometni sustav Zagrebačke županije ne odgovara zahtjevima i potrebama stanovništva i gospodarstva županije i nije dobra osnovica za vođenje uspješne razvojne politike. U tom smislu županija će zajedno s Fakultetom prometnih znanosti, Gospodarskom komorom, Hrvatskim željeznicama, Udruženjem javnih gradskih i prigradskih prijevoznika utvrditi način cjelovite organizacije prometnog sustava koji će:
- kvalitetno i djelotvorno međusobno povezati glavna razvojna žarišta i središta u županiji
- rješavati prometne probleme u cjelini, a ne izdvojeno po prometnim pravcima, odnosno po prometnim sredstvima
- omogućiti korisnicima prijevoza uporabu različitih prijevoznih sredstava i prijevoznika

 Razlog što se prometni sustav treba rješavati cjelovito, a ne izdvojeno po prometnim granama, odnosno po prijevoznim sredstvima, je u tome što ni jedno prijevozno sredstvo zasebno ne može zadovoljiti sve potrebe za prijevozom, niti unapređenje samo jednog prijevoznog sredstva može poboljšati prometni sustav kao cjelinu. Stoga je potrebno da se prijevozna sredstva razmatraju zajedno, kao cjelovit sustav s nekoliko uzajamno povezanih prometnih podsustava u isti mah, te da se među njima uspostavi takav odnos koji će osigurati da se u najvećoj mjeri iskoriste prednosti svakog prijevoznog sredstva.
 Također je važno da se promet promatra kao dio cjelokupne razvojne problematike županije. U tom slučaju problem prometa ne svodi se na to da se samo omogući kretanje vozila, već da se omogući kretanje građana, roba, te omogući funkcioniranje onih gospodarskih djelatnosti koje su od bitnog značenja za život županije.
 

Početna stranica ~ Službe, odjeli i uredi ~ Program razvoja Zagrebačke županije do 2001. godine-uvod ~
Prostorno uređenje i zaštita okoliša ~ Gospodarstvo-uvod ~ Turizam ~ Komunalne djelatnosti ~ Ceste ~
Poljoprivreda i šumarstvo ~ Društvene djelatnosti ~