Make your own free website on Tripod.com
III. GOSPODARSTVO

3.1. PODUZETNIŠTVO, TURIZAM I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

3.1.1. Polazište

Poduzetništvo, turizam i komunalno gospodarstvo  jesu okosnica opstojnosti i napretka svake zajednice, pa tako i Zagrebačke županije. Mnogobrojni zakoni i propisi reguliraju djelovanje i organizaciju poslovnih  subjekata kao i ukupnu akivnost u navedenom području gospodarstva. Pravna podloga postoji u Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o obrtu, Zakonu o vodama, Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, Zakonu o javnim cestama i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Tijekom razdoblja od 1992. do 1996. godine u Hrvatskoj je došlo do goleme supstitucije proizvodnje uvozom. Uvoz je tako postao glavni dio hrvatskog gospodarstva. Cijena toga bila je visoka, pa sada imamo velik broj nezaposlenih, nije nađen pravi odgovor za restrukturiranje, stvorene su brojne hipoteke, većina industrije, posebno kad je riječ o bivšem društvenom sektoru, pretrpjela je stečaj ili je isti u tijeku, kod dijela poduzeća još nije u cijelosti dovršena pretvorba jer su pretežiti vlasnici još uvijek fondovi ili završena pretvorba traži dokapitalizaciju u cilju modernizacije i usvajanja  novih proizvoda i proizvodnih programa.
Razvoj gospodarstva Zagrebačke županije treba promatrati u kontekstu globalnih pojava i promjena koje su posljednjih godina zahvatile svjetsko gospodarstvo. Nove tehnologije i trend međusobnog povezivanja lokalnih i državnih gospodarstva doveli su do povećanog, bržeg i sveobuhvatnijeg protoka informacija, roba i ljudi, čemu ni državne granice nisu više prepreka.
 U sadašnje doba informacija čini značajan, u mnogim djelatnostima i sredinama i glavni proizvod. To je, uz već spomenutu povećanu opću pokretljivost, dovelo do smanjenja važnosti nekadašnjih glavnih razvojnih prednosti određenog kraja, kao što su blizina sirovina, blizina tržišta - niski transportni troškovi i raspolaganje jeftinom radnom snagom.
 S druge strane, sve su izraženiji subjektivni ili takozvani meki faktori kao unutrašnji izvori gospodarskog razvoja neke sredine, a to su: znanje, umijeća i kreativnost stanovništva, tradicionalni mentalitet i običaji, pristupačnost informacija, poslovna kultura, inovativnost, poslovno i informacijsko umrežavanje, primjena visoke tehnologije - ali i ugodna sredina koja privlači kvalificirane ljude. Stoga je razvoj gospodarstva povezan s kvalitetom življenja i općim razvitkom.
 Uzevši u obzir i tradicionalne i novije čimbenike razvitka gospodarstva, prednosti Zagrebačke županije su: neposredna blizina grada Zagreba kao prometnog čvorišta, industrijskog i trgovačkog središta, ali i sveučilišnog centra (što omogućuje zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba stanovništva i Zagrebačke županije), postojanje tradicionalnih obrtničkih središta, te privlačan krajolik i dobro sačuvana priroda.
 Ograničavajući faktori su dijelom lokalnog karaktera, a dijelom zajednički za cijelu državu: nedovoljno razvijena komunalna struktura, neodgovarajuća prometna povezanost, u mnogim naseljima pretežno starije stanovništvo - što je povezano s dugogodišnjim odlaskom mladih ljudi u grad Zagreb i druge veće gradove i nestabilni poslovni uvjeti, te pomanjkanje gospodarske i tehnološke podržavajuće infrastrukture.

 3.1.2. Sadašnje stanje

 Gospodarska kretanja u 1996. godini općenito karakteriziraju: neznatno povećanje industrijske proizvodnje, realno smanjenje prometa u trgovini na malo, smanjenje prijevoza robe i putnika, povećana aktivnost u turizmu, te blagi porast cijena.
Poduzetnici su 1997. poslovnu godinu započeli u drukčijim uvjetima privređivanja. Porez na dobit povećan je s 25% na 35%. Tržište odnosno krajnji korisnici, što se moglo i očekivati, nisu prihvatili cijenu ovog povećanja. Posljedica toga je da je domaća maloprodaja skoro u svim trgovačkim sektorima, čak i elementarnih prehrambenih proizvoda, počela bilježiti stalno smanjenje.
U tim i takvim okolnostima najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku RH o robnoj razmjeni s inozemstvom koji se odnose na razdoblje I-VI. 1997. godine ukazuju da su gospodarstvenici Zagrebačke županije ostvarili u prvoj polovini ove godine  i z v o z  u vrijednosti od 76,243.000 USD ili 40,8% veći nego u istom razdoblju prethodne godine. Kad je o  u v o z u  riječ, vrijednost uvezene robe je u prvoj polovini ove godine iznosila 156,889.000 USD i iako je zabilježeno manje postotno povećanje uvoza u odnosu na komparativno razdoblje prethodne godine (za 23,6%), u usporedbi s povećanjem izvoza ipak kao županija bilježimo porast negativnog vanjskotrgovinskog salda sa -72.825.000 na -80.646.000 USD.
Donošenjem i provedbom Zakona o obrtu nastupile su značajne promjene u poslovanju ovog važnog segmenta gospodarstva. Praksa je pokazala da je, ako želimo da obrtništvo i malo poduzetništvo ima u gospodarskom sustavu zemlje mjesto koje im pripada, to vrlo teško ostvarivo bez odgovarajućeg kapitala, odnosno poticajnih mjera za njihov razvoj. Dobar dio kredita bio je sve  do nedavno dostupan samo velikim i jakim poduzetnicima, dok su mali obrtnici ostavljeni na vlastitim izvorima financiranja. Stoga je Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Ministarstvom gospodarstva Republike Hrvatske kompleksno sagledala sistem poticajnih mjera uvažavajući poreznu politiku, strategiju razvoja u jedinicama lokalne uprave i samouprave, te županije i tržištu ponudila nekoliko programa kreditiranja koji bi trebali popraviti ovakvo stanje.
Na temelju podataka Zavoda za platni promet, a prema podacima iz godišnjih statističkih izvješća za 1996. godinu, na području Zagrebačke županije djelovao je 3.841 poduzetnik s ukupno 25.486 zaposlenih. Za usporedbu, stanje na dan 30.12.1995. godine daje podatak o 2.051 poduzetniku, koliko ih je tada djelovalo na području županije. Razlozi su dakako i u promjenama u teritorijalnom ustroju na području grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Udio gospodarstva Zagrebačke županije u gospodarstvu Hrvatske je 3,6 % u ukupnom prihodu i 5,5 % u broju gospodarskih subjekata.
 Nezaposlenost radnoaktivnog stanovništva ima višegodišnji trend rasta, tako da je u prosjeku u 1996.godini bila nezaposlena 9.871 osoba, dok je u prvih devet mjeseci 1997.godine bilo u prosjeku 11.635 nezaposlenih ili porast za 14,4 % .
Najveći broj subjekata je u privatnom vlasništvu -  3.757, potom u mješovitom - 41, zadružnom - 25, te u državnom vlasništvu - 18.
Iako privatni poduzetnici raspolažu sa svega 38,5% kapitala i rezervi, ostvarili su 72,7% ukupnog prihoda, 88,4% dobiti tekućeg razdoblja i obračunali čak 96,2% poreza na dobit.
Najveći broj poduzetnika je u Velikoj Gorici (837 poduzetnika ili 21,8% ukupnog broja), potom u  Samoboru (776 poduzetnika ili 20,2%), Zaprešiću (421 poduzetnik ili 11%), slijede: Dugo Selo, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Ivanić-Grad i ostali.
U strukturi poduzetnika prema Nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti najzastupljeniji su poduzetnici koji djeluju u trgovini na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu upoprabu i kućanstvo - njih 1.835 ili 47,8%. Oni su ujedno ostvarili najveći  udio u  ukupnom  prihodu (46,3%). Slijede poduzetnici u području prerađivačke industrije - 738 s ostvarenih 32,2% ukupnog prihoda poduzetništva Zagrebačke županije, dok su oni iz ostalih područja manje zastupljeni.
Prema veličini najbrojniji su mali poduzetnici (3.751) čak 97,6%, potom srednji (75) odnosno 2,0%, te 15 velikih što čini 0,4%.
 

Tablica 1.  Struktura gospodarstva Zagrebačke županije
  prema Nacionalnoj  klasifikaciji djelatnosti u 1996. godini
 
 
Djelatnosti prema NKD
Udio u ukupnom % -
Industrija
33,9
Poljoprivreda i ribarstvo
4,8
Šumarstvo
0,1
Vodoprivreda
0,1
Graditeljstvo
3,6
Promet i veze
4,4
Trgovina
40,4
Ugostiteljstvo i turizam
0,8
Obrtništvo
2,7
Stambeno komunalna djelatnost
2,6
Financijske usluge
6,6
UKUPNO
100,0
 

 U strukturi gospodarstva Zagrebačke županije, mjereno postotnim udjelom u ukupnom prihodu, preteže djelatnost trgovine (40,4%), slijede djelatnost industrije (33,9%), te  financijskih usluga sa 6,6%. Vrlo je nizak udio ugostiteljstva i turizma (0,8%) te obrtništva (2,7%).

 3.1.3. Ciljevi i zadaće
 

 Gospodarski razvitak županije mora se temeljiti na uvažavanju mnogih kriterija, jer treba biti zadovoljena i potreba pozitivnog financijskog poslovanja i održivog razvoja, što uključuje očuvanje prirodne sredine,  poštovanje tradicionalnih vrijednosti, poboljšanje kvalitete življenja itd. Djelatnosti kojima treba dati prednost nabrojene su u Programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Zagrebačkoj županiji, a pri pojedinačnim projektima treba voditi računa o iskorištavanju lokalnih prednosti, primjerenosti lokalnoj sredini i ljudskom faktoru, povećanom zapošljavanju i očuvanju okoliša. Za planirani program razvitka gospodarstva u županiji potrebno je ostvariti sljedeće ciljeve i zadaće :

· Poticajna sredstva za razvitak malog i srednjeg poduzetništva
· Oslonac na malo i srednje poduzetništvo koje se učinkovito prilagođava tržišnim uvjetima
· Poljoprivredna proizvodnja koja je tradicionalna gospodarska grana, ali s naglaskom na suvremenu tržišnu proizvodnju
· Poticanje razvoja gospodarstva u prepoznatljivu, županiji primjerenu cjelinu
· Razvoj uslužnih djelatnosti radi poboljšanja kvalitete života u županiji
· Razvoj djelatnosti koje prometuju uglavnom informacijama što omogućuje "ured u kući" i zaposlenost i u prometno slabije povezanim mjestima
· Turizam kao djelatnost s malim utjecajem na okoliš, a važna u razvoju identiteta županije
· Donošenje takvih županijskih propisa kojima će se izraziti ciljevi gospodarskog, ali i ukupnog razvitka županije
· Maksimalno ubrzanje i pojednostavljenje propisa i procedura koje se odnose na poduzetnike
· Osiguranje neophodne komunalne i gospodarske infrastrukture
· Omogućavanje sudjelovanja privatne inicijative u razvitku županije
 
 
 3.1.4. Projekti
 
 3.1.4.1. Malo i srednje poduzetništvo
 
  Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Zagrebačkoj županiji donesen je u cilju pokretanja razvoja gospodarstva, a namjena mu je dugoročna. Ovaj program je sačinjen u okviru Programa poticanja malog gospodarstva što ga na razini cijele države provodi Ministarstvo gospodarstva. To je skup mjera i aktivnosti kojima je cilj stvoriti povoljno ozračje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
  Mali i srednji poduzetnici i u gospodarstvima razvijenih zapadnoeuropskih zemalja smatraju se jednim od osnovnih faktora lokalnog i regionalnog razvoja. Za Zagrebačku županiju je karakteristično da upravo ove kategorije poduzetnika čine najveći dio poduzetnika županije (3.536 od 3.548, čak 99,7%), a u ukupnom prihodu sudjeluju s 81,2%. Ovdje treba pribrojiti i nešto više od 7.400 obrtnika registriranih na području županije. Stoga sve mjere koje potiču razvitak malog i srednjeg poduzetništva izravno potiču i razvoj gospodarstva županije u cjelini.
  Osnovna prednost malih i srednjih poduzetnika jest njihova prilagodljivost uvjetima tržišta, odnosno mogućnost brze reakcije na promjene. Stoga oni osiguravaju određen broj radnih mjesta i daju izvjesnu stabilnost gospodarstvu države ili regije i u vrijeme brzih i značajnih gospodarskih promjena. U specifičnim uvjetima Zagrebačke županije od malog i srednjeg poduzetništva očekuje se upravo to: da daje zamah i da bude pokretač razvitka cjelokupnog gospodarstva županije, ali i da osiguravanjem radnih mjesta i poboljšanjem kvalitete života smanji odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz manjih naselja i iz županije.

  Županija će s tim ciljem posebno podržavati:
 - najuspješnije male i srednje poduzetnike
 - otvaranje novih malih i srednjih trgovačkih društava i obrta
 - što ravnomjerniji teritorijalni raspored malih i srednjih poduzetnika u okviru postojećih gospodarskih i demografskih mogućnosti
 - razvojno povezivanje i umrežavanje malog poduzetništva - međusobno i s velikim domaćim i stranim poduzetnicima
 - malo i srednje poduzetništvo koje je prilagođeno posebnostima lokalnih resursa, te koristi i razvija njihove prednosti

  Zakonska regulativa i porezna politika u državnoj su nadležnosti, pa županija ne može utjecati na njih i preko njih na razvoj poduzetništva. Županija i jedinice lokalne samouprave mogu pružiti sljedeće vrste potpora razvoju poduzetništva:
 - razvoj komunalne infrastrukture bez koje nema nikakvog poduzetništva
 - prostorne (pravna i druga podloga glede lokacija za obavljanje određenih djelatnosti)
 - financijske potpore (krediti, bespovratne potpore, smanjenje komunalne naknade i prireza)
 - institucionalne (centri za savjetovanje, poduzetnički inkubatori, informiranje i povezivanje poduzetnika)

 S obzirom na relativno velik broj obrtnika registriranih na području Zagrebačke županije, a radi kvalitetnijeg zastupanja njihovih interesa, županija će potaknuti osnivanje Obrtničke komore ili vijeća u obrtničkoj komori ili samostalnog udruženja obrtnika Zagrebačke županije. U svrhu zaštite i promicanja interesa gospodarstva Zagrebačke županije, županija će pokrenuti osnivanje Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagrebačke županije.

  Predviđene aktivnosti županije u okviru Programa su:
 1. dodjela poduzetničkih kredita
 2. dodjela jednokratne bespovratne potpore za pokriće troškova osiguranja kredita
 3. osnivanje poduzetničkih inkubatora i malih poslovnih zona
 4. ostvarivanje vizualnog identiteta pomoću znaka "proizvod za Zagrebačku županiju"
 5. zakup stranice na Internetu
 6. izrada baze podataka o gospodarskim subjektima Zagrebačke županije
 7. izrada analize "Stanje i mogućnosti razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području Zagrebačke županije"
 8. suradnja s konzultantskom kućom
 
 Izvori sredstava:
 
  Proračunom Zagrebačke županije za 1997. godinu osigurano je 800.000,00 kn za program, a još 600.000,00 kn odobrilo je  Ministarstvo gospodarstva. Ministarstvo gospodarstva će i u 1998. godini i narednim godinama dodjeljivati sredstva županijama, u skladu s kvalitetom programa i izdvojenim sredstvima županije. Županija će do 2001. godine zajedno s Ministarstvom gospodarstva u Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva uložiti sredstva kako slijedi:
 

 Tablica 2.  Sredstva predviđena za program za razdoblje 1998. do 2001.
 
 
Izvori sredstava
1998.
1999.
2000.
2001.
1998.-2001.
Sredstva Županije
2.500.000
3.000.000
3.600.000
4.320.000
13.420.000
Sredstva Ministarstva
1.000.000
1.200.000
1.440.000
1.728.000
5.368.000
U K U P N O
3.500.000
4.200.000
5.040.000
6.048.000
18.788.000
 
 
 Početna stranica ~ Službe, odjeli i uredi ~ Program razvoja Zagrebačke županije do 2001. godine-uvod ~
Prostorno uređenje i zaštita okoliša ~ Gospodarstvo-uvod ~ Turizam ~ Komunalne djelatnosti ~ Ceste ~
Poljoprivreda i šumarstvo ~ Društvene djelatnosti ~