Make your own free website on Tripod.com
IV.  DRUŠTVENE DJELATNOSTI
 

1. UVODNA NAPOMENA

 Zagrebačka županija, osim u zdravstvu, nema osnivačka prava na ustanovama u društvenim djelatnostima, pa tako niti obveza osiguranja sredstava za redovne djelatnosti. Uloga sredstava županijskog proračuna prvenstveno je usmjerena na pomoć i poticanje razvoja temeljnih institucija, prateći tako razvojne planove njihovih osnivača, na programe od važnosti na županijskoj i državnoj razini, te na one koji pridonose stvaranju povezanog i komplementarnog sustava u županiji. Osnovni kriterij jest uspješnost i postignuti rezultati u dosadašnjem radu. U svemu tome nezaobilazna je suradnja s lokalnim zajednicama i nadležnim ministarstvima.
 U području športa i tehničke kulture poticat će se, putem zajednica utemeljenih na zakonu, obuhvat što većeg broja djece i mladeži u raznim oblicima aktivnosti, kao i stimulacija onih koji postižu vrhunske rezultate na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini.
 

2. ODGOJ I OBRAZOVANJE

 U sustav odgoja i obrazovanja, a čine ga predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo, uključeno je sveukupno 39.900 djece, odnosno učenika.
 Polazeći od uloge odgoja i obrazovanja kao temeljnih djelatnosti, kao čimbenika općeg prosperiteta i kontinuiranog razvoja, u narednom razdoblju nastojat će se pridonijeti podizanju kvalitete i učinkovitosti odgoja i naobrazbe, te razine standarda u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama na području Zagrebačke županije.

2.1. Predškolski odgoj

 U ovoj djelatnosti temeljni je propis Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi.
 Osnivačka prava nad ustanovama u ovoj djelatnosti imaju općine, odnosno gradovi u sastavu Zagrebačke županije, a djelatnost se financira iz proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave, te participacije roditelja.
 Sustav predškolskog odgoja čine:
 -cjelovit primarni program odgoja i zaštite djece predškolske dobi (10-satni program prilagođen potrebama zaposlenih roditelja);
 -minimalni program predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu (mala škola);
 -te kraći programi - igraonice.
 U sustav predškolskog odgoja uključeni su i vjerski vrtići.
 Na području Zagrebačke županije djeluje 14 dječjih vrtića u koje je uključeno oko 4.500 djece.
 Sukladno odredbama čl. 49. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi predložit će se Skupštini Zagrebačke županije donošenje mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja.

 2.2 Osnovno školstvo

 Temeljni propis u ovoj djelatnosti je Zakon o osnovnom školstvu.
 Osnivačka prava nad ustanovama obrazovanja ima Republika Hrvatska, a provode se putem Ministarstva prosvjete i športa. Djelatnost osnovnog školstva gotovo u cijelosti se financira iz državnog proračuna.
 U 1997. godini u 41 osnovnoj školi uključeno je 28.903 učenika. U Zagrebačkoj županiji djeluju 4 osnovne glazbene škole sa 701 učenikom. U sljedećem četverogodišnjem razdoblju u cilju poboljšanja standarda planira se:
 
 - izgradnja:

 1. OŠ Kravarsko na području Općine Kravarsko
 2. PRO Sveta Jana na području Grada Jastrebarsko
 3. OŠ Pušća na području Općine Pušća
 
 - dogradnja i sanacija:

 1. OŠ Sveta Nedjelja na području Oćine Sveta Nedelja
 2. OŠ Ljubo Babić na području Grada Jastrebarsko
 3. OŠ Antun Augustinčić na području Grada Zaprešić
 4. OŠ Velika Mlaka (PRO Mičevec) na području Grada
        Velika Gorica
 
 - te gradnja školskih športskih dvorana uz škole u:

 1. Vrbovcu
 2. Brckovljanima
 3. Pisarovini

 Ukupna vrijednost predloženih kapitalnih investicija u narednom četverogodišnjem razdoblju iznosi oko 50.000.000,00 kuna. Kako se radi o značajnijim sredstvima, u realizaciju će se trebati uključiti i jedinice lokalne uprave i samouprave.
 Kroz program investicijskog održavanja objekata školstva nastojat će se sanirati i urediti određeni objekti, a u tome će svoj doprinos dati i Zagrebačka županija.
 Nastojat će se i nadalje voditi briga o nabavi potrebne opreme (prvenstveno školskog namještaja), a za što je u ovoj godini utrošeno 329.000,00 kuna.
 Iz proračuna Zagrebačke županije pratit će se i financirati natjecanja učenika "Znanost mladima", Lidrano ...
 Skupštini Zagrebačke županije predložit će se donošenje Mreže osnovnih škola u skladu s novim teritorijalnim ustrojstvom Zagrebačke županije.
 
2.3. Srednje školstvo

 Temeljni propis u ovoj djelatnosti je Zakon o srednjem školstvu.
 Osnivačka prava nad ustanovama ima Republika Hrvatska, a provode se putem Ministarstva prosvjete i športa.
 Djelatnost se gotovo u cijelosti financira iz državnog proračuna.
 Srednje školstvo provodi se u 12 javnih srednjih škola u koje je uključeno 6.486 učenika, te u jednom učeničkom domu u Ivanić-Gradu. U sastavu srednjih škola na području Zagrebačke županije ostvaruju se različiti obrazovni programi (gimnazijski, industrijski, tehnički, obrtnički i umjetnički).
 U godinama koje slijede planira se izgradnja srednje škole u Zaprešiću i Dugom Selu, te osnivanje srednje glazbene škole u Velikoj Gorici, a što je i prihvaćeno u Prijedlogu mreže srednjih škola Zagrebačke županije.
 U svim sustavima odgoja i obrazovanja provodi se i socijalni program za djecu i mladež, a koji se odnosi na sufinanciranje troškova prehrane, smještaja u vrtićima, škole u prirodi, izborne nastave, produženog boravka, natjecanja ...
 Donesena je Odluka o povoljnijim uvjetima školovanja djece poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata i o povoljnijim uvjetima dopunske naobrazbe, dokvalifikacije i prekvalifikacije hrvatskih branitelja Domovinskog rata kojom su utvrđeni:
 - povoljni uvjeti upisa djece poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rada u srednju školu,
 - povoljniji uvjeti njihova prijama u učeničke domove,
 - povoljniji uvjeti školovanja te djece u osnovnim i srednjim školama,
 - povoljniji uvjeti prijama, boravka, zaštite i odgoja te djece u predškolskoj ustanovi, i
 - povoljniji uvjeti dopunske naobrazbe, dokvalifikacije i prekvalifikacije hrvatskih branitelja Domovinskog rata.

2.4. Stipendije
 
 Zagrebačka županija od svog osnutka posebnu skrb posvećuje darovitim učenicima i studentima i među prvim je županijama koje su uvele županijske stipendije. U ovom razdoblju trebalo bi do kraja izgraditi sustav stipendija od općinske, odnosno gradske do županijske razine. Sada tek nekoliko gradova i općina ima svoje stipendije (Vrbovec,  Gradec, zaklada u Sv. Ivanu Zelini …), pa je prevelik pritisak na županijske stipendije, a dolazi i do dvojbi o primjeni socijalnih kriterija, odnosno kriterija uspješnosti. Većina gradova i općina s natprosječnim proračunima nema svojih stipendija, a upravo iz tih sredina dolazi najviše sadašnjih stipendista. Na županijskoj bi razini trebalo dogovoriti minimum zajedničkih kriterija za dodjelu stipendija koji bi se primjenjivao u svim jedinicama lokalne samouprave, te tako omogućiti svim učenicima i studentima da se pod podjednakim uvjetima natječu za stipendije od lokalne do županijske razine. Ti bi minimumi kriterija trebali obvezati sve zajednice da, prema svojim mogućnostima i broju učenika, odnosno studenata, odvoje u proračunima sredstva za stipendije i uvedu gradske, odnosno općinske stipendije. Na lokalnim bi razinama trebali prevladavati socijalni kriteriji, dok bi županijska stipendija trebala služiti za pomoć i stimulaciju onih najboljih i zadovoljiti potrebe koje nadmašuju mogućnosti lokalne zajednice. Takvim bi se načinom omogućila pravednija raspodjela stipendija, uvelike bi se proširio krug korisnika stipendija, mogli bi se zadovoljiti i kriteriji uspješnosti i nadarenosti, kao i socijalni kriteriji, a na razini čitave županije postojao bi jedinstveni sustav stipendiranja, od zajedničkog natječaja do sustavnog praćenja uspjeha stipendista i zadovoljavanja potreba za deficitarnim strukama.

 3. KULTURA

 U kulturi su upravna područja najvećim dijelom uređena i posebnim zakonima, a osnivačka prava nad ustanovama u ovoj djelatnosti na području županije imaju općine i gradovi.
 U području kulture stručni poslovi odnosit će se na praćenje razvoja, utvrđivanje i predlaganje mjera za promicanje kulture, kulturnog života, pojedinih kulturnih djelatnosti, zaštitu i obnovu kulturne baštine, pripremanje podloga za izradbu programa javnih potreba u kulturi u suradnji s Ministarstvom kulture i osnivačima ustanova, a sve radi poticanja i promicanja kulture, kulturnog stvaralaštva i svekolikog kulturnog života u općinama i gradovima u sastavu županije, kao i u županiji kao cjelini.
 
3.1. Bibliotečna djelatnost
 
 Na području Zagrebačke županije trenutno postoji osam narodnih knjižnica u gradovima. Sedam knjižnica je u sastavu narodnih (pučkih) sveučilišta, odnosno centara za kulturu (Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Vrbovec), dok je Knjižnica Ante Kovačića u Zaprešiću u sastavu Knjižnica grada Zagreba. U jednom manjem broju općina postoje ogranci tih knjižnica. Neke su općine izrazile spremnost da osamostale te ogranke i utemelje vlastite općinske knjižnice kao samostalne ustanove. Mada je zakonom predviđeno da svaka općina ima svoju knjižnicu, to u ovom razdoblju neće biti moguće ostvariti. Do 2001. godine trebalo bi nastojati da se knjižnice osnuju u općinama s velikim brojem stanovnika (preko 5.000), ako za to postoje osnovni prostorni uvjeti. S druge strane, u toku je proces osamostaljivanja postojećih narodnih knjižnica, njihovog izdvajanja iz narodnih sveučilišta u samostalne javne ustanove. To osamostaljivanje treba provesti tamo gdje za to postoje prostorni i kadrovski uvjeti, a prema procjeni lokalne zajednice i uz suglasnost nadležne Matične službe. Isto tako treba riješiti i pitanje statusa onih knjižnica koje svojom djelatnošću pokrivaju područje određenog grada i okolnih općina.
 Bitnija je stvar zajedničkim naporima Ministarstva kulture, županije i lokalne zajednice opremiti i proširiti postojeće knjižnice u onim sredinama gdje nisu dostignuti minimumi standarda, bilo u prostornom ili kadrovsko-stručnom smislu. Ministarstvo kulture godišnje pomaže opremanje jedne knjižnice u svakoj županiji. U 1996. godini opremljen je novi prostor knjižnice u Vrbovcu, 1997. godine u Jastrebarskom, a prema prijedlogu Matične službe u 1998. godini trebala bi se proširiti i urediti knjižnica u Sv. Ivanu Zelini. U općini Križ isto je tako uređen prostor ogranka koji bi trebao prerasti u samostalnu općinsku knjižnicu, a općina Kloštar Ivanić odredila je prostor stare ljekarne za svoju općinsku knjižnicu. Kako bi se time uredio i jedan povijesni objekt, trebalo bi u ovome razdoblju prići ostvarenju te zamisli i predložiti Ministarstvu kulture da taj projekt uvrsti u svoj program za 1999. godinu. U narodnim knjižnicama u Dugom Selu, Jastrebarskom i Sv. Ivanu Zelini treba u narednom razdoblju riješiti i pitanje stručnog osoblja, kao i pitanje minimalnog broja osoblja, jer sada te knjižnice rade cjelodnevno sa svega po dva djelatnika, što onemogućuje bilo kakav stručni rad.
 Sljedeći cilj koji treba ostvariti u narednom razdoblju je dovršenje projekta informatizacije narodnih knjižnica na području županije kroz opremanje računalima i programskom podrškom za obradu, katalogizaciju, posudbu i mogućnost pretraživanja fonda. Time bi se stvorile osnove za njihovo međusobno povezivanje i suradnju, kao i mogućnost pristupa njihovim bazama podataka kao i korisničkog pristupa drugim bazama putem Interneta.
 Osim narodnih knjižnica, na području županije postoje i vrlo vrijedne knjižnice franjevačkih samostana u Samoboru i Kloštru Ivaniću u kojima su nužni opsežni zahvati na restauraciji i zaštiti građe. Obrada i prezentacija tog blaga također je jedan od zadataka za ovo razdoblje.
 Županija će svojim sredstvima pratiti obnovu fonda i nabavu građe za zavičajne zbirke, dopunjujući tako sredstva lokalnih jedinica i Ministarstva kulture, namijenjena uglavnom za nabavu novog fonda. Zavičajne zbirke kao mjesto gdje se skuplja, čuva i obrađuje pisana i tiskana baština, jedna su od osnovnih zadaća koje knjižnice trebaju obavljati, posvećujući pri tom posebnu pozornost prezentaciji skupljene građe. Suradnja sa zavičajnim muzejima je u takvim slučajevima nezaobilazna.

3.2. Izdavačka djelatnost

 Pomagat će se ponajprije izdavanje onih djela koje pridonose upoznavanju županije ili pojedinih njenih dijelova, očuvanju baštine i njegovanju tradicije i izvorne kulture ovog kraja. Tu treba istaknuti programe pretisaka značajnih djela kajkavske književnosti koje pripremaju pojedine institucije s područja županije, ogranci Matice hrvatske i srodne udruge, kao i djela koja služe sveobuhvatnoj povijesnoj, kulturnoj, turističkoj i gospodarskoj prezentaciji županije ili njenih dijelova. U 1998. godini posebno će mjesto imati i objavljivanje rezultata socioloških, gospodarskih i etnološko-etnografskih istraživanja koja su provedena na području Pisarovine i dijela Pokuplja. Primjercima djela kojih će izdavanje pomoći županija, obogatit će se fondovi knjižnica, a s određenim primjerenim naslovima i školske knjižnice.

3.3. Muzejsko-galerijska djelatnost

 Na području Zagrebačke županije postoje muzeji u Brdovcu, Jastrebarskom, Samoboru, Svetom Ivanu Zelini i Velikoj Gorici, kao i etno muzej na otvorenom u Dolnjoj Kupčini, općina Pisarovina. U Vrbovcu je pokrenut postupak osnivanja muzeja, a slične ideje prisutne su i u Dugom Selu. Svi muzeji su kompleksnog zavičajnog tipa, pa ne obuhvaćaju samo uže područje svoga gradskog središta, već čitavu manju regiju. Područje županije bogato je arheološkim nalazištima, a tijekom stoljeća bilo je i mjesto mnogih važnih zbivanja u hrvatskoj povijesti. Naši muzeji posjeduju vrlo bogat arheološki, povijesni, arhivski, etnografski i umjetnički materijal, a njihov je osnovni zadatak nalaženje, skupljanje, obrada, čuvanje i prezentacija tih materijala. Osnivači muzeja na području Zagrebačke županije su jedinice lokalne samouprave. U narednom razdoblju nužno je riješiti njihov status i utvrditi zajednički interes svih lokalnih zajednica pojedinog zavičaja, jer područje djelovanja muzeja nije ograničeno granicama pojedinog grada, odnosno općine. To je osnovni preduvjet za njihov normalan rad i stručno ekipiranje. U ovom bi razdoblju trebalo utemeljiti muzeje u onim dijelovima županije gdje ih nema ili utvrditi muzej koji bi obuhvatio i to područje, te tako stvoriti mrežu muzeja i sustav suradnje na stručnim poslovima. Uz pomoć Ministarstva kulture i njegovih stručnih tijela, kao i predviđene muzejske matične službe, treba utvrditi potrebe za stručnim osobljem pojedinih muzeja i nastojati da se zadovolji minimum standarda.
 Jedan od ciljeva koje bi trebalo ostvariti do 2001. godine je i kompleksna prezentacija - izložba građe s područja županije kao cjeline, ili kao izložba koja bi se postavljala u svim gradovima županije ili kao veća cjelovita izložba u nekom primjerenom izložbenom prostoru u Zagrebu. Trebalo bi stvoriti i probranu izložbu kojom bi se Zagrebačka županija mogla predstaviti i izvan svojih granica. Isto tako, bit će nužno stvoriti sustav suradnje i međusobnog stručnog pomaganja i dopunjavanja među zavičajnim muzejima na području županije, posebno u području arheoloških i etnografskih istraživanja, restauratorskih poslova i galerijske djelatnosti.
 Posebnu pozornost treba usmjeriti na pomoć u arheološko-istraživačkim i zaštitnim radovima na brojnim lokacijama na području županije, kao i na pomoć u restauraciji i očuvanju, te prezentiranju građe. U suradnji s Ministarstvom kulture i općinom Pisarovina rješavat će se osnovni uvjeti djelovanja jedinog etno-muzeja na otvorenom, zavičajnog muzeja Dolnja Kupčina.
 Galerijska djelatnost vrlo je bogata na području Zagrebačke županije. Pored djelatnosti galerija u sastavu muzeja (Galerija Matije Skurjenija u Zaprešiću) ili pučkih/narodnih sveučilišta i centara za kulturu, sve je brojnija i privatna galerijska djelatnost (Galerija Kordić u Velikoj Gorici, Galerija Žiljak u Sv. Ivanu Zelini ...), kao i brojne likovne kolonije koje organiziraju pojedine ustanove ili općine i gradovi u raznim prigodama. Od njih se posebno ističe Međunarodna kiparska kolonija u dvorcu Jakovlje, kao jedina te vrste u ovom dijelu domovine. U ovom bi razdoblju trebalo utvrditi što je od tih djelatnosti značajno na županijskoj razini, te ostalo prepustiti skrbi lokalnih zajednica ili tržištu, a potaknuti veću suradnju i razmjenu izložbi među galerijama na području županije.

3.4. Pučka sveučilišta i centri za kulturu

 Ove su ustanove osnovni nositelji kulturnih aktivnosti na području županije i uglavnom svojom djelatnošću obuhvaćaju područja određenog grada i više općina. Postoje u svim gradovima na području županije, a i neke općine žele osnovati svoje ustanove. Njihova djelatnost je raznolika i objedinjavaju većinu kulturno-obrazovnih djelatnosti u pojedinim sredinama, od knjižnica i glazbenih škola do organizacije raznih priredbi, škola stranih jezika i obrazovanja odraslih. Jedan dio tih djelatnosti u narednom će razdoblju morati tražiti svoju potvrdu na tržištu. Druge će se djelatnosti, poput knjižnica i glazbenih škola, u nekim sredinama osamostaliti u zasebne ustanove. Ipak, osnovna djelatnost u kulturi i dalje će biti od posebnog društvenog interesa za pojedinu lokalnu zajednicu, a neki programi i za županiju kao cjelinu. Kroz sredstva županijskog proračuna pomagat će se najznačajniji programi koji su svoju važnost potvrdili na županijskoj i državnoj razini, posebice "Smotra kajkavskog pjesništva" u Sv. Ivanu Zelini, Književna nagrada "Albatros" u Velikoj Gorici, "Samoborska glazbena jesen" u Samoboru i "Susreti Ivice Kičmanovića" u Zaprešiću, kao i kvalitetni glazbeni i kazališni programi.
 Pri jednom dijelu ovih ustanova postoje i kazališta, kako amaterska, tako i ona koja teže profesionalizmu. U narednom bi razdoblju lokalne zajednice morale odlučiti o statusu i vrsti tih djelatnosti, te osigurati uvjete za njihov rad. Bez županijskog središta, teško je bilo koju ustanovu uzdizati na županijsku razinu, već treba nastojati na razvoju suradnje i razmjene programa, kao i na mogućnostima zajedničkih projekata ili komplementarnih programa u pojedinim područjima.

  3.5. Kulturno-umjetnički amaterizam

 Po broju članova koje okuplja ovo je, svakako, najbrojnija i najraširenija djelatnost na području županije. Isto tako, u njoj su i najveće razlike u kvaliteti. Pomagat će se najuspješniji i njihovi nastupi na državnoj i međunarodnoj razini, a u skladu s mogućnostima podržat će se i amaterska djelatnost u najsiromašnijim općinama. Posebna pažnja posvetit će se organizaciji županijskih smotri za pojedine vidove kulturno-umjetničkog amaterizma, kao nužnog koraka do natjecanja na državnoj razini.
 Zadatak je u ovom razdoblju ostvariti suradnju i koordinaciju među brojnim kulturno-umjetničkim društvima na području županije, utvrditi zajedničke kriterije za ocjenu uspješnosti rada, osigurati međusobnu pomoć i razmjenu programa, te stvoriti reprezentativni županijski program, sastavljen od najboljih društava u svim vidovima kulturno-umjetničkog amaterizama.
 Nužno je uspostaviti suradnju s ustanovama kulture na području županije, kao i s turističkim zajednicama, te brojna društva staviti i u tu funkciju.
 
3.6. Zaštita spomenika kulture

 Zagrebačka županija već godinama izdvaja sredstva  za pomoć u obnovi i zaštiti najznačajnijih kulturnih spomenika na svom području. Stanje spomenika i najhitnije potrebe daleko prelaze mogućnosti. Nastavit će se pomagati najznačajnije dugoročne projekte obnove Sv. Lenarta u Kotarima i Sv. Tri Kralja u Kominu, nakon pripremnih radova započet će i zaštita kapele Sv. Marije Lauretanske u Pogančecu, dovršit će se zahvati na drvenim kapelama župe Dubranec, a obavit će se i manji zahvati na još jednom broju spomenika.
 U suradnji s Državnom upravom za zaštitu kulturne i prirodne baštine i muzejima na području županije treba u narednom razdoblju snimiti stanje spomenika kulture na području Zagrebačke županije, izraditi dugoročni program zaštite i odrediti prioritete.
 

4. TEHNIČKA KULTURA

 Tehničko stvaralaštvo mladeži organizira se u osnovnim školama tijekom redovne i izborne nastave tehničke kulture, ali i u sustavu organiziranog rada klubova mladih tehničara, a na kraju nastavne godine unapređuje se i dodatno vrednuje na smotri i natjecanjima u znanju i umijećima (školska, općinska odnosno gradska, županijska i državna razina).
 U suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa nastojat će se što više škola opremiti informatičkom opremom, te je stoga izrađen Program opremanja škola informatičkom opremom.
 Sukladno odredbama Zakona o tehničkoj kulturi provodit će se postupak za upis u registar Saveza zajednica tehničke kulture.
 
 U 1997. godini u skladu sa zakonom osnovana je Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije. Ona okuplja četiri gradske zajednice i ukupno 16 udruga, odnosno klubova koji postižu zavidne rezultate na državnoj razini, a neki i na međunarodnim natjecanjima. Pomagat će se sustavan rad s mladima i nastupi na natjecanjima, te organizacija županijskih, državnih i međunarodnih natjecanja. U suradnji s lokalnim zajednicama treba uznastojati da se osnuju polivalentni centri gdje god je to moguće, te da se u njima okupi što veći broj mladih. Uz šport, ovo je područje koje svakako privlači najveći broj mladih i pruža velike mogućnosti organizacije slobodnog vremena mladeži i prevencije raznih vrsta ovisnosti.
 

5. ŠPORT

 Ovo je svakako najmasovnije područje djelatnosti koje okuplja 15.000 aktivnih športaša. U 1997. godini utemeljena je, kao samostalna, Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, koja okuplja osam gradskih zajednica, dvije općinske, te dva županijska saveza. U narednom razdoblju treba potaknuti osnivanje općinskih zajednica, kao i saveza u pojedinim športovima, gdje god za to postoje osnovni uvjeti. Kao u mnogočemu drugome, tako i u športu, Zagrebačka županija je uvelike orijentirana prema gradu Zagrebu, koji je i u europskim okvirima izrazito jako športsko središte. Svoju potrebu za bavljenjem športom, posebice onim vrhunskim, mnogi stanovnici županije zadovoljavaju, stoga, u zagrebačkim športskim klubovima.
     Ipak, na području Zagrebačke županije postoji preko 300 športskih klubova. Pritom neki, poput, primjerice, samoborskih nogometaša i karatista, ostvaruju značajne rezultate i na državnoj razini, dok su samostreličari iz Dubrave u samom svjetskom vrhu. Tu razinu rezultata treba zadržati ili ju još  poboljšati. Isto vrijedi i za tradicionalne športske priredbe, poput moto-krosa na jaskanskoj Mladini i sl.
       Za podizanje kvalitete športa u Zagrebačkoj županiji  nužno je:
1. izgraditi športske dvorane u gradovima gdje one ne postoje ili, pak, ne zadovoljavaju potrebe (Dugo Selo, Ivanić-Grad, Samobor);
2. unaprijediti šport u osnovnim i srednjim školama.
 Navedene prioritete u razvoju športa Zagrebačka županija mora pospješiti izravnom materijalnom podrškom, kao i posredovanjem kod državnih institucija (ministarstva, HOO). Time bi se izravno utjecalo na razvoj vrhunskog športa u županiji, ali i na mogućnost bavljenja športom i rekreacijom, budući da trenutno broj športskih objekata to ne omogućuje. Po svim svojim prirodnim uvjetima i resursima područje Zagrebačke županije, inače, izuzetno pogoduje razvoju športa, te rekreaciji.
 U školama na području županije ustrojeni su školski športski klubovi, osnovan je Županijski savez školskih športskih klubova, koji je uz malo uloženih sredstava proširio i uključio mnogo učenika u sustav športskih natjecanja do državne razine.
 I u narednom razdoblju sustavno će se raditi na promicanju školskog športa učenika kao temelja bavljenja športom, što će pridonijeti smanjivanju društveno neprihvatljivog ponašanja mladih i raznih ovisnosti.
 Nastojat će se u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa, te jedinicama lokalne samouprave raditi na poboljšanju standarda u športu (izgradnja odnosno uređivanje športskih dvorana, športskih igrališta, te nabava potrebne opreme), jer neke škole nemaju svoje igralište niti dvoranu, što je neophodno potrebno.
 Zagrebačka županija će i nadalje skrbiti o školskim športskim klubovima, nabavljati potrebnu športsku opremu, te financirati županijska natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola.
 Jedna je od temeljnih zadaća uključiti što veći broj učenika u športske programe te im osigurati uvjete kako bi na taj način što bolje organizirali svoje slobodno vrijeme.
 

 6. ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

 Donošenjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/93, 11/94, 55/96) zdravstvena politika je zacrtana u skladu sa zakonskim i podzakonskim odredbama. utvrđeno je da je zdravstvena djelatnost djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, koja se obavlja kao javna služba i koju obavljaju zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj praksi.
 Na razini županije provodi se zdravstvena politika u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju, kao i drugim zakonima i podzakonskim aktima i vrlo je malo prostora za kreiranje samostalne politike.
 Zakonom je utvrđeno da je županija vlasnik zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite, općih i specijalnih bolnica, te ljekarni. U vlasništvu Zagrebačke županije nalazi se osam domova zdravlja (Dom zdravlja Samobor, Dom zdravlja Jastrebarsko, Dom zdravlja Sveti Ivan Zelina, Dom zdravlja Vrbovec, Dom zdravlja Dugo Selo, Dom zdravlja Zaprešić, Dom zdravlja Velika Gorica i Dom zdravlja Ivanić-Grad), te dvije ljekarne (Ljekarna Jastrebarsko i Ljekarna Velika Gorica) i jedna specijalna bolnica (Naftalan - Ivanić-Grad). Zdravstvenim ustanovama upravljaju upravna vijeća čija tri člana imenuje Poglavarstvo Zagrebačke županije, jednog člana imenuje zdravstvena ustanova i jednog člana imenuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

6.1. Zakup domova zdravlja

 Djelatnosti vezane za donošenje programa zakupa zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta regulirane su Pravilnikom o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta, kojeg je donio ministar zdravstva.
 Zakon o zdravstvenoj zaštiti predvidio je bolničkom zdravstvenom sustavu državno vlasništvo, dok je za primarnu zdravstvenu zaštitu predvidio gotovo potpunu privatizaciju.  Privatizacija se ne ostvaruje  prodajom zdravstvenih ustanova, jer bi takva privatizacija dovela do rasprodaje zdravstva. Prodajom zdravstvenih ustanova ne sama da se ne bi mogla postići tržišna cijena, već bi se s vremenom te ordinacije pretvorile u nešto profitabilnije.
 Zbog toga je usvojen program u kojem se privatizira zdravstvena djelatnost, a ne zidovi i oprema, odnosno liječnik doma zdravlja zakupljuje svoju ordinaciju od vlasnika - županije posredstvom upravnog vijeća.
 Kao zakupac ordinacije liječnik potpisuje ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, samostalno vodi cjelokupno stručno i financijsko poslovanje. Potaknut je da kvalitetom i kvantitetom svoga rada povuče što više osiguranika po načelu slobodnog izbora liječnika.
 Kako će privatizacija povećati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite osiguranicima, županija će poticati privatizaciju kako bi se do siječnja 2001. godine završio proces privatizacije.

 Protekle 1996. godine usvojeni su programi zakupa primarne zdravstvene zaštite (osim Doma zdravlja Ivanić-Grad) koji su omogućili zakup dijelova domova zdravlja. Do kraja 1997. godine predviđa se zakup u 30% jedinica zakupa u svakom domu zdravlja. U naredne tri godine proces privatizacije u domovima zdravlja bit će dovršen.
 Proces privatizacije izazvat će i pojavu viška nezdravstvenih djelatnika u domovima zdravlja, pa su upravna vijeća domova zdravlja bila dužna i predložiti program zbrinjavanja viška zaposlenika, što su i učinila.
 Program zbrinjavanja viška zaposlenika sastavni je dio Programa zakupa dijelova domova zdravlja. Slijedom navedenog bit će potrebna  kontrola provedbe Programa zbrinjavanja viška zaposlenika kao i pronalaženje rješenja za zapošljavanja, kako bi se pitanje viška riješilo na što bezbolniji način.

6.2. Uređenje zdravstvenih objekata

 Zdravstvene ustanove velikim dijelom smještene su u starim nenamjenski građenim objektima, što zahtijeva velika financijska ulaganja. Prioritet će imati građevinski zahvati radi sanacije krovišta, kotlovnica, unutarnjeg prostora, sa svrhom podizanja standarda zdravstvenih ustanova. Zahtjevi za sanacijom postojećih objekata iznose oko 4.500.000,00 kn.
 Dom zdravlja Dugo Selo smješten je u zgradi koja je stara više od 100 godina. Treba pripremiti izgradnju novog objekta. Kako se radi o znatnim financijskim sredstvima, treba u sufinanciranje izgradnje objekta uključiti  Ministarstvo zdravstva, Grad Dugo Selo, kao i općine Brckovljani i Rugvica.

6.3. H M P - hitna medicinska pomoć

 U manjim domovima zdravlja koji pružaju zdravstvene usluge za manje od 40.000 stanovnika, HMP so provodi u obliku dežurstva i u pripravnosti, što znači da liječnik zaposlenik doma zdravlja nakon svog redovnog radnog vremena dežura u domu zdravlja ili kod kuće.
 Samo ovakav vid organiziranja HMP financira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
 Obzirom na veličinu područja koja pokrivaju domovi zdravlja i vrlo prometne magistralne ceste gdje su česte saobraćajne nezgode, sadašnja organizacija HMP u smislu dežurstva i pripravnosti ne osigurava brzu i učinkovitu pomoć.
 Vrlo brzo će biti potrebno izraditi prijedlog i pripremiti ustrojavanje jednog punkta HMP za područje Dugog Sela, Vrbovca i Svetog Ivana Zeline, a drugog za područje Zaprešića, Samobora i Jastrebarskog, jer samo tako će se osigurati brza i učinkovita pomoć.
 Za takvo rješenje biti će nužno osigurati dodatna financijska sredstva uključivanjem gradova i općina toga područja u sufinanciranje.

6.4. Javno-zdravstveni program

 Mjere zdravstvene zaštite ostvaruju se preko javno-zdravstvenih programa, s ciljem očuvanja zdravlja ljudi, prevencija pojavnih bolesti, te brzog djelovanja kad se bolest pojavi.
 Potrebno je sveobuhvatno, kontinuirano i sustavno praćenje parametara onečišćavanja zraka, vode, zemlje kao i drugih čimbenika koji utječu na zdravlje ljudi, te brzo djelovanje kad se isti pojave.

 
 6.5. Doprinos za zdravstveno osiguranje

 Sukladno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju Zagrebačka županija osigurava doprinos za zdravstveno osiguranje osoba koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje, te članove seljačkog kućanstva koji su navršili 65 godina života kao i seljačka kućanstva koja su oslobođena od plaćanja poreza na prihod od obavljanja poljodjelske djelatnosti.
 Na ovaj način Zagrebačka županija osigurava doprinos za zdravstvenu zaštitu za oko 7.700 osoba. Za osiguravanje sredstava na ime doprinosa za prethodno navedene osobe izdvaja se iz proračuna Zagrebačke županije više od 30 %  ukupnih sredstava.
 Donošenjem Odluke o uvjetima osiguranja zdravstvene zaštite neosiguranih osoba s područja županije koju je donijela Skupština Zagrebačke županije i određivanjem tko se smatra osobom nesposobnom za samostalan rad i život, smanjio se i broj osoba za koje je županija dužna plaćati zdravstveno osiguranje, odnosno smanjile su se obveze prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
 Kako ne postoji zakonska mogućnost da se na razini županije ovakva odluka donese i za korisnike poljoprivrednike, s obzirom da je Zakon o zdravstvenom osiguranju definirao što se smatra poljoprivrednim kućanstvom,  to treba što hitnije ponovo potaknuti Vladu RH i Ministarstvo zdravstva da predlože modalitete za rješenje ovog problema, odnosno da se predloži izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju na način da se teret uplate ovog doprinosa prenese na članove obitelji osiguranika.

6.6. Provođenje preventivno-odgojnih mjera zdravstvene zaštite
     u osnovnim i srednjim školama

 Kako bi se osigurala sveobuhvatna skrb za školsku djecu i mladež, poslove preventivno-odgojnih mjera zdravstvene zaštite školske djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama obavljat će liječnici specijalisti školske medicine pri Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba.
 U svezi s tim ministar zdravstva je donio Odluku o provedbi preventivno-odgojnih mjera zdravstvene zaštite u osnovnim i srednjim školama za područje županije odnosno Grada Zagreba. Nadležni županijski ured provest će  uključivanje timova školske medicine u Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba. Ujedno treba utvrditi mrežu školske medicine i osigurati odgovarajući prostor i opremu.
 

7. SOCIJALNE POTREBE
 

 Zadovoljavanje socijalnih potreba utvrđeno je  državnim programom.
 Programska zadaća županije i dalje će obuhvaćati poticanje jedinica lokalne samouprave da osiguravaju dio skrbi svojim građanima, isto tako poticanje vjerskih zajednica i njihovih organizacija, trgovačkih društava, udruga građana i drugih domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba u pružanju socijalne skrbi.
 Isto tako uključivat će se u pomoć pri djelovanju institucija za medicinsku i psihosocijalnu pomoć i općenito sveobuhvatnu rehabilitaciju invalida i ratnih stradalnika.
 U tijeku je osnivanje Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Velikoj Gorici, koje će osnivač biti Poglavarstvo Zagrebačke županije. Ista će omogućiti sveobuhvatnu rehabilitaciju kako invalidima domovinskog rata, tako i ostalom pučanstvu Grada Velike Gorice kao i okolnih općina  i ujedno skratiti vrijeme čekanja (preko 30 dana) na rehabilitaciju u Gradu Zagrebu.

7.1. Programi socijalne prevencije za mladež

 Suvremeni problemi mladeži, droga, alkohol, maloljetnička delikvencija briga su cjelokupne zajednice, pa će i županija putem svojih tijela pristupiti donošenju programa za njihovo suzbijanje.
 Zloupotreba droge po posljedicama koje prouzročuje pojedincima, obitelji i  zajednici smatra se jednom od najtežih sociopatoloških pojava današnjice.
 U Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu u 1991. godini zabilježeno je 1.037 osoba, u 1992. 1.180 osoba, u 1993. godini 1.458, a 1997. godini 3.435, a od toga za područje Zagrebačke županije bez Ivanić-Grada 1.500 takvih osoba.
 Poštujući rezultate mnogih istraživanja koja su pomogla odgovoriti na pitanje koji čimbenici utječu na interes ljudi, posebice mladih, za uzimanje droge, došlo se i do odgovora što bi trebalo učiniti da se potrošnja što je više moguće smanji. Ako već ne možemo ukloniti drogu, potrebno je educirati ljude kako da prema onom što nas okružuje stvore razboriti odnos. Treba kroz kontinuirano provođenje organiziranih preventivnih odgojno-obrazovnih programa naučiti ljude, pogotovo mlade ljude - adolescente, o rizicima kojima se mogu izložiti ako započnu iskušavati droge.
 Temeljna je zadaća poticati prevenciju ovisnosti na svim razinama. Posebno je potrebno poticati provođenje prevencije ovisnosnosti u odgojno-obrazovnim, religioznim i drugim ustanovama, za što će se osigurati određena sredstva u proračunu županije

7.2. Poticanje brige za starije, nemoćne, invalidne osobe

 Zagrebačka županija suočena je sa neriješenim problemom skrbi i smještaja u ustanove za starije, bolesne, nemoćne i invalidne osobe. U narednom razdoblju potrebno je inicirati osnivanje istih od strane jedinica lokalne samouprave, vjerskih zajednica i njihovih organizacija, trgovačkih društava, udruga građana i drugih domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba.
 
7.3. Socijalno-humanitarne udruge

 Županija će, prema mogućnostima, pomagati rad socijalno humanitarnih udruga na županijskoj razini, posebno onih koje okupljaju kronične bolesnike i invalide i svojim programima omogućuju njihovo uključivanje u svakodnevni rad i život.
 
 
 

 Početna stranica ~ Službe, odjeli i uredi ~ Program razvoja Zagrebačke županije do 2001. godine-uvod ~
Prostorno uređenje i zaštita okoliša ~ Gospodarstvo-uvod ~ Turizam ~ Komunalne djelatnosti ~ Ceste ~
Poljoprivreda i šumarstvo ~ Društvene djelatnosti ~